(Esta guía periodística para periodistas indígenas fue traducida al guaraní por la Red Ambiental de Información – RAI, y publicada originalmente en inglés por Toby McIntosh, para la Red Global de Periodismo de Investigación (GIJN)

Iyapoa: Tomasa Aramayo Cruz

Kuae paü reta oime guinoi:

Kuae mbaravikiapo oyeapoko oñemoatangatu vaëra ñeemoeraküaa reta oyapo mbaravikiyembieka indígena reta reguavae jare oñemee vaëra chupe reta arakua jare mbaepuere oyemboiya vaëra jese. Oyeapo yombori rupi jokuae red mundial ñeemoeraküa iyapoa mbaravikiyembieka regua ndive (GIJN) jare jokua atiñomoiru ñeemoeraküaa nativo americano reta guinoivae (NAJA), kuae mbaravikiapo oechako oï juri mbaapo reta añetetegüevae. Iyipiguive oyemoingue oï miari reta japipe, mbaraviki mojanga mbaravikiyembieka regua, ñeemombeu tekoasa regua jare tembiporu reta moerakua regua.

Meteirami kuae mbaravikiapo ndive, oyereraja oï tenonde metei programa yemboe regua/ redes ñemoeraküaa indígena reta peguara juri taaétagüasu pegua reta yoguireko conferencia mundial  ñemoeraküa mbaravikiyembieka reguapevae Hamburgope, Alemania, omboipi ara 26 guive jare opa omboapi ara 29 yasi arapoti 2019 arasape.

Kuae mbaravikiapo oikuatiavae jaeko mburuvicha centro de recuro GIJN pegua, Toby Mclntosh. Jokuae editor reta NAJA pegua jaeko Stereling Cosper jare Reveca Landsberry. Jokuae edición GIJN pegua oyapovae jaeko Gaelle Faure, David Kaplan, Anne Koch jare Tanya Pampalone. Yaoropaivi ïruvae retape ñee rupi oporomborivae Tristan Ahtone, Stephanie Russo Caroll, Christopher Cunneen, Mary Hudetz, Ted Gest jare Tahu Kukutai.

Royapo yasoropai opaete ñee reta pemee orevevare romoiru vaëra jare rombopiauavei vaëra kuae tembiporu. Peikuatia oreve kuape.

Kuae red mundial ñeemoeraküa mbaravikiyembieka regua (GIJN) jaeko metei ñomboati opaete taéteguasu rupi oaïvae ñeemioeraküaa reta iñomboati oporombori mboromboe reguavae jare oyapo miariyepoepi ñeemoeraküaa katuai reta mbaravikiyembieka oyapovae reta jare ñeemoesiroa reta, jaeramiñovi jokuae regímenes represivo reta jare tëta reta mbae pochii rupi yoguirekovae. Kuae GIJN oime guinoi 182 ñomboati reta jare mbaeti oipota oikokatu retavae ñogui 77 tëtaguasu retape, jare iparavikipe oime guinoi patrocinio conferencia pegua opaete iviguasu rupi jare iviipeguasu reta rupi, mboromboea, ñangarekoa mbaeyekou reta regua jare arakuamee jare yemombeu jokuae mbaraviki ikavigue oyeapo ñeemoeraküaa mbaravikiyembieka reguavae jare ñeemoesiro reta. Jokuae mbaraviki yombori pegua guinoi GIJN vae oechaka ikavi rupi 7.000 oasa ñeemoeraküaa reta ñoguinoi jokopevae 100 tëtaguasu reta rupi, jokoraiñovi editores regionales reta GIJN pegua omoai kuae taikuete rupi moeraküa reta juri ñee retape arañavo.

Jokuae ñomoiru ñeemoeraküaa Nativo Americano reta (NAJA) oporombori jare omboe ñeemoeraküaa nativo reta jokuae programa rupi jare mbaapo reta oyeapovae oñonokavi vaëra ñeemoeraküa renda jare omomi vaëra teko nativa reta. Jokuae NAJA oikuako tëtaigua nativo americano reta oyuavi jekovae. Kuae ñomboete ndive, NAJA omboe jare omometei jemimboe reta jokuae programa ñeemoeraküa regua ndive omomii jetaguevae tëtaigua reta jare oporoepi prensa reta iyeyora ñee rupi jare ñemomiari rupi- NAJA oipota añetetegue omoiru jokuae yemombeu ñeemoeraküaa nativo reta regua opaete ñeemoeraküarenda reta rupi. NAJA jekuae omoatangatu ñeemoeraküa iyapoa reta jare tribales retavi ojo vaëra oipiti tuicha rupi iyemboe reta jare teko kavi.

Comparte este artículo por: