(Esta guía periodística para periodistas indígenas fue traducida al guaraní por la Red Ambiental de Información – RAI, y publicada originalmente en inglés por Toby McIntosh, para la Red Global de Periodismo de Investigación (GIJN)

Iyapoa: Tomasa Aramayo Cruz

Kuae estadística iyemboyao Naciones Unida pegua omboati ñee reta medioambientales regua jokua mbaraviki renda reta estadística iviguasu peguagui jare ivipeguasu retagui jare ministerio retagui jare, amope, oyapo cálculo reta. jokuae ñeemoesiro reta ipuere oyembogueyivae oime guinoi payandepo mbaapo reta ñemomae regua: ivituvevii; ara; Biodiversidad; energía; minerales; kaaguasu; Gobernanza; mbaeyekou reta I regua iviguasu rupigua; ivi jare maetia reta; ivipeguasu Marinas jare Costera, ivipo reta ikomeguavae; iti reta. Jokuae Subcategoría reta ivituvevii regua jare ara oimevi guinoi ivituvevii oñererokomeguavae; arayepoepi jare invernadero ipitu ikavimbaevae. Oimeko oï jetague ñeemoesiroati reta oyemosimbi oïvae categoría ñavo.

Kuae sitio web omoerakua enlace reta jetavae ñeemoesiro reta regua opaete iviguasu rupi Tabla reta/Grafico reta jare Mapa reta oyereraja tenonde jokuae agencia gubernamentales ndive jare organismo regionales reta ndive. Oñemoñesiro oï pañandepo mbaapo reta rupi jokuae ONU oechaka oïvae: ivituvevii, ara regua; Biodiversidad; Energía jare Mineral reta; Kaaguasu reta; Gobernanza; mbaeyekou reta I ikaviguevae regua; Ivi jare maetia reta; Ivipeguasu Marinas jare Costeras; Ivipo reta opa ikomeguavae; Iti reta. Jokuae Subcategoría reta Ivituvevii regua jare ara regua oime guinoi mbae ikavimbae reta Ivituvevii rupi, arayepoepi jare invernadero ipitu ikavimbaevae.

Korepoti ñoguatua Iviguasu pegua (Banco Mundial) oime guinoi jetavae ñee yomboati reta oyuvake ñoguinoi jokuae medio ambiente tëtaguasu rupivae jare región reta, oimevi oï jokua oyuvake Kaaguasu reta ndivevae, jokuae Biodiversidad, jokuae oñemoerakuavae reta jare jokuae oñererokomeguavae reta. Pemae kuae enlace “jokuae ñemomae medioambientales regua” Penoi vaëra jokuae ñeemboati reta jopigue oyeparavo oï maeti regua rupivae jare ñemoikavi tëta rupigua reta, energía jare minería, infraestructura reta, arayepoepi jare ñemoikavi urbano reta.

Jokuae agencia federal estadounido pegua omoerakua estadística energética reta iviguasu pegua, oyemboyao oï ivikira rupi, gas natural, tatäpii jare electricidad. Tëtaguasu reta oyeparavoko ñoguinoi meteiñavo jokuae fuente energía pegüara mbaapo oyeapoa rupi, oyeporuvae, oñeñoguatuvae jare jeimbaevae, oñemee japipevae, oñemee ikatukotivae. Jaeramiñovi oñemoerakua ñeesiro reta jare piamongueta.

Jokuae ñomoiru industria nuclear regua, jëta oï Londrepevae, oime guinoi metei ñee iyipi reta jokope ipuere oyeeka opaete reactores nuclear reta (opa oyeokenda ñoguinoivae reta, jokuae iparavikipe maapo rupivae), oñeñonovi kiapeko oïvae, keraiko oïvae, maenungako, ñeemoesiro tembiapo regua, yopopii red ndivevae, iya, imboguataa jare tuichako oïvae. Jaeramiñovi omoerakua estadística jokuae nuclear oyeapovae regua jare jokuae mbaapo reta uranio tëtagüasu rupi, jokuae ivikira reta jepi jare opaete mbae oatague reta.

Jokuae agencia estadounido pegua reta oippruko ñeemoesiro añetetegüe oyapo vaëra agüe reta arayepoepi regua opaete rupi, jokuae opa oyuaviavivae jare mbaravikiapo reta, oyeparavo oï temperatura rupivae, jare keraiko oï dióxido de carbono vae, mar keraiko ivate oïvae, iroi marino ártico pegua, araku oceánico,  kuarai jembipevae, glaciares jare gases oipisi arakuvae. Jokuae ñeemoesiro reta vegetación ivigusu rupigua regua oimevi oï kuaepe: https://www.climate.gov/maps-data/dataset/global-vegetation-health-images

Kuae sitio web omee iporua retape ñemoaturi política medioambiental regua, kuatia reta maraviki regua jare ïru moerakua reta categoría rupi: Biodiversidad, I jare recurso naturales reta oyereraja tenondevae; arayepoepi; oyeporuvae, yepoepi jare medio ambiente; Medio ambiente jare ñemoikavi; Medio ambiente jare maemee; Medio ambiente maravikiapoa reta oëvae jare oyepoepi oïvae; Yemboe oyeapo medioambiental regua tëtaguasu rupivae, ñemomae, keraiko oyeapo jare oñemae medioambiente reguavae; tembiporu reta política medioambiental regua jae arakuamae; ecológico jeroguataa; mbaeyekou reta oyeapovae jare iti reta. Päu reta tëtaguasu rupigua oime guinoi mae reta jupivae medioambiente regua, oyemombayachivae jare energía, estadística jare ñeeati reta ipuere oyeporuvae.

Kuae ñomboati maravikiyembieka regua mbaeti oipota oikokatuvae omoerakua metei ñee iyipi iyarakuavae reta ipuere vaëra oeka ñee reta ikavivae, tëtaguasu/ivipeguasu aniramo mbaapo jeseguaivae. Oyemombeu moerakua miari pegua simbi rupi iyarakuavae reta tëtaguasu rupi ñoguinoivae pegüara oñemoiru ñoguinoi metei universidape vae, ONG, empresa; gobierno anirano ñomboati aniramo ñomoiru opaete tëtaguasu reta rupi ñoguinoivae. Oimetako guinoi pandepo arasa arakuapokiapo mbaravikiyembieka regua aniramo guinoita arakua mbaaporeguai jare guinoita tupapire oechaka mbaraviki ecosistema reguavae, jaeramiñovi tembiporu reta i regua, iviäki reta regua, iyapokatua regua aniramo maetia regua jare ïruye.

Kuae ñomboati mbaeñoguatua reguai mbaeti guinoi kii oikokatu vaëra oime oï jëta Estados Unidope jare oime guinoi 600 oasa científico reta oparaviki mbaapoa reta ndive 69 tëtaguasu reta rupivae jare oñomoïru ïruvae reta ndive, mburuvichaguasu reta ndive, ñomboati reta tëta rupigua mbaeti ikrei oikokatuvae ndive jare empresa reta, oime oñemoñesiro  ñoguinoi iyarakuavae reta regua sitio web pe jare mbaapo retvi:https://www.nrdc.org/experts?search=&sort_by=search_api_relevance

Kuae ati medio ambiente oepivae jaeko metei ñomboati mbati oipota oikokatuvae jëta oïko Suisape jare oimeko oï opaete iviguasu rupi jare oyembojupiako oï kaaguasu reta pegüara, I jëevae pegüara, fauna jare flora, tembiu reta jare ara regua opaete iviguasu rupi. Kuaepe oñemoñesiro oï opaete iyarakuavae reta regua: http://www.worldwildlife.org/experts

Kuae ñomboati mbaeti oipota oikokatuvae oïko Estado Unidope oime guinoi programa indiape, China, Canadá jare América Latinape, oipiti jokuae arayepoepi, tëta reta, energía, tembiu, tekovekatu, océano reta, I jare ivipo reta. Oipaete iyarakuavae reta ñandepuere yaeka mbaapo rupi aniramo programa rupi, jare ñoguinoi kuaepe: https://www.nrdc.org/experts?search=&sort_by=search_api_relevance

Kuae red medioambiental iyipi oime guinoi 75 ati reta tëtaguasu reta rupi jare jetague activista reta tëtapeguai jare omboipi “oyovaicho jokuae modelo globalización oï añave rupivae ndive korepoti regua jare ñomoiru rupi ñoguinoivae, jare omomii ñemoikavia reta ombori oyeapo tëtaigua reta guinoi vaëra arakavi jupigue rupi”. Kuae iyipi ipuereko oñeñoti ati rupi opaete ñoguinoi iviguasu rupivae ndive jare kuaepe oime ñoguinoi: http://www.foei.org/member-groups  Kuae área reta oipotavae oime guinoi arakavi jupiguevae jare energía (oime guinoi mirata minería regua, ivikira jare gas); korepoiti regua jupivae jare mirata neoliberalismope; Soberanía tembiu regua; kaa reta jare biodiversidad; tëtaigua reta itekoai oepivae.

Kuatiamoesiro reta iyipi ECOLEX oime guinoi moeraküa tratado reta regua, tupapire kuatia reta opaete tëtaguasu reta rupi oyemombeu oï tekoai reguavae jare ïru tupapire kuatia reta ñemoatangatu regua política jare técnica mbaeti oñemoañetete oyapo oïvae, legislación tëtaguasu pegua, ñemokerei jupiguevae regua jare literatura mborkuai regua jare política. Oime atüri reta oyeapo oïvae, moeraküa oñemoñesiro oïvae jare kuatiariru oparevekavi oïvae amogüe kuatia reta regua.

Kuae kuatia ñesiro reta iyipi omoeraküa yepoepi ñeangareko regua 76.000 oipotague ivopei reta regua jare maemimba reta regua, omee moerakua simbi rupi tëtaigua reta regua, iviñevae regua, yeporu jare maemee, yemomburu jare mbaapo ñeangareko regua. Jaeramiñovi oñemoeraküa ägue reta jare yopopii reta jokuae ñeemoesiro ikatukotigua oyovake ñoguinoivae.

ProtectedPlanet.net jaeko interfaz línea pegua kuatia ñesiro reta iyipi opaete iviguasupe oïvae jokuae área ñeangareko regua, metei mbaravikiapo meteirami oïvae UICN pegua jare PNUMA pegua, oipapa jokuae área ñeangarekoa reta ivi pegua reta jare marina pegua reta opaete iviguasu rupi oïvae. ProtectedPlanet.net omee iporua retape oecha vaëra jokuae área ñeangareko reta mapa rupi jare oekavi oikuague reta, oiporu reve moeraküa WDPA pegua panoramio iägue jare kuatia ñesiro ñeeriru Wikipedia regua.

jokuae tenondegua mbae ñoguatu reta sitio web ñeemoeraküa ambiental reta iñomoiru oime guinoi 1500 oasa enlace reta oyeparavo ñoguinoi iviipeguasu rupivae jare mbaapo reta. oyemoingue jokuae fuente reta opaete tëtaguasu rupigua.  

Tembiporu reta jare mbaeyekou reta ikavigue ñeemoeraküa medio ambiente reta pegüara, oimevi oï mbaravikiapo ñeemoeraküaa reta pegüara mbaapo rupi jare enlace mbaeyekou reta regua gubernamentales jare no gubernamentales.

Tupapire arakua regua Ramesh Bhushal imbae.

Comparte este artículo por: