Iyapoa: Tomasa Aramayo Cruz

(Esta guía periodística sobre cómo investigar las industrias extractivas fue traducida al guaraní por la Red Ambiental de Información – RAI, y publicada originalmente en inglés por Toby McIntosh, para la Red Global de Periodismo de Investigación (GIJN).

Jokuae industria mbaeyekourenoea reta –ñemoikavi jare jokuae ivikira reta oyeporuvae, gasíferos jare minero reta – jaeko metei mbaapo ikaviyae ñeemoeraküaa reta pegüara oyapo vaëra mbaravikiyembieka, jokuae tëteguasu reta oikokatuyaevae japipe rupi. Jokuae oñemoganague mbaeyekou reta oyeekivae regua jaeko jekuae ombori jokuae producto interno bruto (PIB) jare amope omogana jeta rupi mburuvichaguasu reta oïa rupi. Jokuae empresa reta mbaeyekou reta  oeki ñoguinoivae  tuichayaeko jare oyeandukavi opaete rupi. Jokuae oñemoganagüe reta keraiko oyemongatavae guinoi yemboavai oyembokuakua vaëra korepoti reta, medio ambiente jare ñeangareko iviguasupe jare tekokavi tëtaïgua reta pegüara. Ereïkatu amogüe tëtaguasu reta rupi jokuae oñemoganague opa oñemokañitei aniramo opa okañi jekuae amogüe reta oñomi ramo jare mbaeti oyeñangareko kavi jese.

Jokuae instituto gobernanza mbaeyekou ivipeguasu reta regua (NRGI), jaeko meteiñomboati mbaeti ikerëi oikokatu retavae ñoguinoi Estado Unidope, oyapo arasa 2020 oyemboapima oï yave metei mbaravikiapo moeraküa regua oñemae oï oyembori vaëra ñeemoeraküaa reta oyeapo marandu tuichgue jare oikokatugue reta  industria extractivas pegua oikoarenda rupi.

Keräi oñengareko jokuae industria mbaeyekourenoea retare oyemboipi oñemosaka jokua tape ojo jokuae exploraciongui extracionpevae, mbaeko oasata korepoti ndive opaete tape rupivae jare jokuae yaekata metetei tekoasa oyeapo yavevae. Jaeramoñovi, oyeapo tupapire amogüe teko reta ikavivae regua, metei documentalgui Al Jazeera oyapo mbaravikiyembieka maemboavai regua Operación Javajatore Brasilpe jare oyapovi mbaravikiyembieka transfronteriza jokuae korepoti opa okañi Angola pevae.

Yembieka oyeapo industria mbaeyekourekia reguavae jaeko mbaapo panel pegua metei conferenciape GIJN 2019 Hamburgope. Jokuae yemombeupe oime metei kuatiañesiro marandu reta regua ipuere vaëra oñemae metei empresa oyapoka oï metei mbaraviki jupimbaevae guinoi vaëra licencia iparaviki pegüara, kuae omevae jaeko Asmara Klein instituto Gobernanza mbaeyekou reta iñangarekoa. Mauricio Ángelo, Mineria iñangarekoa omoeraküa sugerencia jare ñemojaanga reta.

Tembiporu reta GIJN pegua oyeparavovae jaeko cobertura industria mbaeyekourekia regua oyembojisiko oï metei mbaravikipope: “yeangareko industria mbaeyekourekia regua: Big Data, tembiporu ipiauvae ñeemoeraküa iyapoa pegüara”, Anya Schiffrin imbae jare Erika Rodríguez. Kuae iñee oyechakako opormboevae reta iyemboatia rupi jare jokuae conferencia meteirami oyeapo mbaravikiyembieka ñeemoeraküa iyapoa reta ndive yave octubre 2013 Rio de Janeirope.

Mbaraviki iyapoa reta oechaka ïru ñee 2015 arasape jokuae conferencia metiramiño oyeapovae ñeemoeraküa iyapoa reta mbaravikiyembieka regua oyeapo Lillehmmer, Noruega pevae oyembojeseguavae “Tecnologías digitales jare sector extractivo: toñemomi ñeemoeraküa iyapoa.” Jokope oñemae jare oyeapo yekura añeteteguevae moeraküa reta jokuae industria mbaeyekourekia reta regua.

Fabiola Torres mbaraviki iyapoa “Oro sucio: oaikuemoña oiko taikuere mercado Lingote jokuae oro Londre pegua”, oyapo matei yemombeu GIJC17 pe mbaravikiyembieka oyapovae regua. Jokuae jeseguayuapi paüati regua jaeko: “keraipa yaecha jokuae minería jupimbaevae opa guirokomegua oï Amazonavae jokuae traficante reta oro regua tuichague ñoguinoi iviguasupevae regua”.

Esta imagen tiene un atributo ALT vacío; su nombre de archivo es OIl2-771x621-1.jpg
Bernard Durfee en Flickr (Licencia CC)

Ñeemoeraküaa reta oime jeta rupi guinoi mbaepuere oyapo vaëra moeraküa maravikiyembieka rupi jokua sector extractivo regua. Kuae teikuete arasa oasavae rupi oyeapo metei tendencia general ñemoesaka regua jokuae sectorpe, jaeramoko añave rupi jetama oyekua ñee reta tenonde yave mbaetisevae. Guiramui yave kuae ñoraro rupi ñeemoeraküaa reta ipuereta oväe chupe ñeesiro reta jare oparandu kerairupiko oyeporuta oyeapo vaëra moeraküa tipikatuvae. Kuae jaikue rupi reväeta chupe metei tupapire tape regua oyeapokavi vaëra cbertura, oyemoinguevi jokuae tembiporu ipiaugue reta omee ñeemoeraküaa retapevae jare blogueros oväe jare oeka moeraküavae jare kiapeko oväeta ñee reta oyeapo vaëra moerakua kuriyave.

Tembiporu reta jenda oyeapo vaëra moeraküa

Ore mbaravikiyembiekape roväe chupe gama sitio web regua ipuereta ikavi ñeemoeraküaa reta pegüara oñangareko ivikirarevae, gas jare minería.

Sitio web oparaviki industria extractivo reguavae:

  • Mbaravikiapoa moerakua regua ivikira jare gas Thompson Reuters pegua: Metei mbaravikiapoa oyoupitikavi oïvae omoesaka amogue yemboavai reta tuichagua industria ivikira regua jare gas retavi oyembori vaëra ñeemoeraküaa reta oñemoeraküa jokuae sector regua ikavi rupi mbae reta oyeapovaere.
  • Oñeväe chupe jokuae metei etata okañi oikovae: metei mbaravikiapo 2018 pegua Gloval Witness oyeporu vaëra jokuae oñevae chupe opaete oñemoganague reta oikevae empresa extractivaguivae oyeporu vaëra cuenta mburuvichaguasu retape jare industriape.
  • Jokuae ñeemoesiro reta empresa petrolera nacional regua: oväe chupe miari reta producción regua, ingreso reta jare 71 empresa petrolera nacionales reta omoganavae regua. Kuae oyapo oï Instituto Gobernanza opaete mbaeyekou retare oyangarekovae, jokoraiñovi sitio web omoingue oï tembiporu reta mbaravikiapoa pegüara: oime guinoi opaete mbae oyeapogue reta empresa omboepivae regua jokuae petróleo guinoevaegui, gas jare mbaeyekou reta minero regua oï opaete iviguasu rupivae.
  • ICMM: jaeko metei ñomboati Mina jare Mierales reta regua oparea imaepiti rupi keraitara “omboati empresa minera reta jare metalúrgica retavae, jokoraiñovi 33 ati reta minera tëteguasu pegua jare regional reta jare atiñomoiru reta opaete iviguasu rupigua jukuae producto básico regua oyembotuicha vaëra jokuae ñombori mineria regua, minerales jare metales reta jokuae yeapokavi oñerenoivae regua”.
  • CEPMLP: Centro Tekomboete regua jare Política Energía regua, Petróleo jare Minerales reta Universidad Dundee pegua jaeko metei yemboerenda oyapo yemboe posgrado líder maemea reta regua, tekomboete jare política minería regua, energía jare opaete mbaerekia mbaeyekou ivi pegua retare.
  • Ñeeriru marandua IE pegua: metei mbaravikiapoa ikaviyaevae industria petrolera regua, gas jare minería oñemoiru Goxi ndivevae, Banco Mundial jare Universidad Dundee.
  • Cooperación abierta: “jokuae ñeemoesiro renda ikavivae mundo empresarial pegua”, oime guinoi miari reta ovapa etata oasayeti (más de 60 millones) empresa reta regua opaete iviguasu rupi.
  • OpenOil: kuae ñomboati omboipi omomi “política progresista oyeapovae” ivikira jare gas jenda rupi, oyemoinguevi oï blogs, mbaravikiyembieka reta, mbarevikiapoa reta wiki, jare ïru retavi.
  • Mbarviki yemboea Michael Ross pegua: oñemae vaëra mbaraviki yemboeare mbae yemboavaiko oime guinoi mbaeyekou ivikira ñemoikavi peguara, peparandu sitio web rupi jokuae oporomboevae ciencias política regua UCLA pegua.
  • Yañangareko ivikirare IJEC: metei ñeeriru jokuae autor ombori oñonokavi 2005 arasapevae oyemondoko oï oyembori vaëra ñeemoeraküaa reta oyeapo kuatia ivikira regua jare oyeapoko oï ïruvae ñee retapevi jare oïvi oyeporu vaëra jepimbavae sitio web Revenue Watch rupi.
  • Moeraküa ñeemometi regua ñeñonokavi minero pegüara: Global Witness omoeraküa jeta ñee reta industria extractiva regua, kuae jeta  oyeapovae jaeko Africape. Amogue kereikatu reve oyeapo maranduvae jaeko oyemoingue oï jokuae jupimbae oyeapo ñee reta desarrollo minero reguavae Liberia jare Mittal ndive jae reta ombori omoaña mokoi reve oñomomiari vaëra.
  • Extracción Fatal: metei mbaravikiapoa Code for Africa pegua oyereru vaëra jare oyeapo cartografía tëtaigua reta jepi regua imperio minero Australia pegua Africape.
  • Duble offshore – metei mbaravikiapoa Code for Africa pegua oechaka ñomoiru reta empresa katuaivae kuae guinoi jare oyapo platafoma petrolifera reta, keraiko ñoguinoi empresa retavae, ani oparavikira jokuae paraíso fiscales marítimo rupi.
  • Minero reta Mozambique pegua – Metei mbaravikiapoa  Code for Africa pegua oechaka meteiñavo ñoguinoi industria minera Mozambique pegua jaikuvae jare iñomoiru reta.
  • Contrato mbaeyekou ramivae: metei portal oñoguatu metei eta oasa contrato reta minería reguavae jare ivikira reguavi.
  • Resourceprojects.org: Repositorio mbaravikiapoa extractivos guinoi oyemboepi mburuvichaguasu retapevae jokuae ipiau legislación divulgación pegua oñemoñera UE pevae, Noruega, Estado Uninido jare Canadá, jokorai miari reta EITI pegua rami. Resourceprojects. Org omboyuapi ñee reta mbaravikiapo reta regua miari ñomoiru reta ndive, jokuae kiapeko oïvae jare keraiko oï mbarvikiapoavae, jokuae contrato reta oñomoiru ñoguinoivae, jokuae empresa reta jare licencia reta jokopeguai, jokuae jeta rupi oyeapo gubernamentale reta ndivevae jare industria retavi.
  • Pañandepo mokoi bandera reta pïtavae: oime oyekua maemboavai mbaeñomi regua oyeapo yave adjudicación de licencia jare contrato jokuae sector extractvope: metei miari moeraküa 2017 arasape jokuae Instituto Gobernanza pegua mbaeyekou reta iñangarekoa.
  • Brookings: kuae mbaravikiapoa “Ñamae kavi jesäkakatu reve yayopia vaëra maeñomi reta” (LTRC) 2018 arasape oyapo metei bibliogafia jokope imiari ñeeriruvae jaeko oasa 150 gui, tupapire reta, tembiporu reta, ñeemoesiroati reta jare ïru tembiporu reta oñevae mirata rupi ñemoesaka reguavae, piakatu jare yombori (TAP) opaete mbaeyekou reta regua oasava.

Infraestructura jare flujos de energía

Ñemoatangatu ñee reta regua ñomboati meteiramivaepe (Naciones Unidas): metei ñee reta jenda oñejäa pañandepo mboapi categoría mbae oñerenoegue reta (ivikira oyimbaevae, LGN, GLP jare ïru retavi) jare pañandepo irudi flujos (oyeapovae, oyeporuvoivae, oimegue oyepoepivae, refinería oyeapovae, jare ïru retavi) oime 90 oasa tëtaguasu reta ñoguinoi jokopevae, guinoi dato reta 2002 guive jare añave rupivi.

BP mae oyeapo estadísticare energía mundial regua: oime guinoi jepi arasa ñavo, jokuae opaete reve oyeporuvae ivikigui oyeapogue reta, gas natural, tatäpi jare ïru mbae oyeporu retavae; oyembopiau arasa ñavo estadística reta ndive jokoraivi amope oyemboyuapi ïru arasa reta jaikuegua rupi oïvae ndive.

Maeangarekoa miari moeraküa energética regua: oime tembiporu reta oyoparaguevae oñemae vaëra dato retare tekoasa energía internacional regua, oyemoinguevi jokuae oyeapogue reta, oyeporuvae reta, oñemee japipevae reta jare ikatukotivae, jetako oïvae, oime oikovae reta, emisiones reta, jare ïru retavi opaete combustible reta pegüara jare tëtaguasu retavi.

Estadística reta Agencia Internacional energía pegua: metei ñomboati  tuichavae mapa reta regua, grafico reta jare diagrama reta oechaka ñoguinoi tembiapo retavae, oyeporuvae reta, tëteguasu japipe oñemeevae, flujo reta, jare ïruye, energía regua jare opa oyia oï formato reta graficos interactivo regua opaete tëtaguasu reta rupi.

Mbaeapo reta oikevae jare ñemoesäka reta

Moeraküa reta opaete tëtaguasu rupi EITI pegua. Oime guinoi dato reta ingreso regua oñemoesaka oï keraiko empresa reta omboepivae, jare keraiko mburuvichaguasu reta oipisivae, jokuae mboapipa chiu tëtaguasu reta pegüara ñoguinoi EITI ndivevae.

 Oñemomi ñemoesäka ingreso reta regua: 2011pe oñemoeraküa empresa petrolera reta regua jare gas regua (Revenue Watch / Transparency International): oime metei moeraküa  ñemoesaka regua jare ñoraro maeñomi oyeyopia vaëra irundipa irundi empresa petrolera retagui jare gas natural mboapipa tëtaguasu retape (kuaepe oyemoinguevi dibulgacione reta tëtaguasu japipe rupi opaete tëta ipo reta pegüara jaendive ñoguinoivae opaete reve ñoguinoiko chiupa mboapi tëtaguasu reta).

Povëe mbaeyekou reta Gobernanza peguare (Revenue Watch): tembiporu dato reta regua rupi oñemee yemboyoya tëtaguasu ñavo rupi jokuae materia ñemoesaka regua jare kireïkatu sector energético rupi pandepopa juri tëtagusu reta ñoguinoivae, jokuae ñomboati reta rupi oyereraja tenonde divulgación tëtaguasu ñavo.

Mbaravikiapo impuesto regua ivikira jare gas regua Africa pegüara 2013 arasape: oyekuatia jarembae metei “mbaravikiapo rami jokuae regimnes fiscales reta ivikira jare gas regua” Africape, kuae moerakuape oyemoingue miarimoerakua fiscal pegua jare reglamentaria jare industria reta ivikira jare gas regua pañandepo irundi tëtaguasu reta Africa pegua ñoguinoiape.

Yemboete yemboavai minerales regua 2014 arasape (PricewaterhouseCoopers): Oñemonoo chiupopa ñeepoepika reta opaete ñoguinoi jopevaegui oyeapo vaëra yupavo añetete rupi jokuae mineral reta iyemboavai regua, iñemoikavi regua jare iñoraro.

Africa Oil and Gas Review 2015 (PricewaterhouseCoopers): ñemae industria iñemoikavi regua Africa pegua ivikira jare gas regua “oechakako oï jokuae maraviki oyapopovae  iyapoa reta omae jese rami opaete industria reta ñoguinoi Africapevae, jokope ñoguinoivi opaete empresa petrolerareta iviguasu rupi ñoguinoivae oparaviki Africapevae, empresa petrolera tëtaguasu rupi ñoguinoivae reta, empresa petrolera mbaraviki iyapoa reta, empresa petrolera jaeiño yoguirekovae reta jare industriare imiarivae reta.”

Ñamae kutikatu jokuae miari retagui – oñejaa vaëra ñemoesaka reta opaete oñemoganague reta oikevae: jokuae ñemoiru reta oyapo industria petrolera jare gasífera reta reguavae (Save the Children UK): metei mae ñemoesaka regua oyeapo ivikira jare gas reta jenda rupivae, jokope oyemoingue metei sistema puntuación pegua oñemoesaka vaërama opaete jokuae oñemoganagüe reta oikevae jare mirata oyeapo oyembovaichoka vaëra maeñomi reta regua opaete jokuae empresa reta ivikira jare gas regua iviguasu rupi ñoguinoivae jokuae pandepopa mokoi operaciones reta ñogui añetetegüe tëtaguasu reta rupivae pegüara.

Ñemosäka mbaravikiapo reta pegüara (omoeraküa omboepigue): metei mapa interactivo oechaka tëtaguasu reta omoeräkua contrato guinoi empresa extractiva reta ndivevae, oñemoiruvi enlace reta contrato ndive.

Mbaeyekou reta oñerenoegue jepigue oñemeevae (Banco Mundial): oyechaka metei tablape jokuae pocentaje PIB regua guinoi ivikira jepiguevae, gas natural, tatäpï. Minerales jare kaa reta.

Yeapokavi korepoti imearenda reta jare jaeiño peguavae: oñemee meteivaepeño (Banco Mundial): tabla reta oipapa transacciónes oasague retavae privatizacion regua ipuere oipiti metei etata dólares 1988 jare 2008 arasape. Oyemoinguevi 2015 jokuae energético oïa rupi (oimevi empresa reta jee oñeñono vaëra, jare tëteguasu, arasa jare ara kerai oyekua oñemoganague rupi).

Contrato mbaeyekou reta regua (Programa GEI / Revenue Watch / Universidad Columbia pegua): metei ñeemombeu reta iyipi contrato reta regua, ñeeyopiti reta, jare opaete ñee ikavigue  oï pipevae reta pañandepopa mokoipa kuatia reta oï chiu tëtaguasu pegua retavae.

Mburuvichaguasu retape oyembopivae (Shell Global): oime guinoi ñeemoesiro reta impuesto reta, renta reta, impuesto maemee reta regua jare mbota reta omboepi mburuvichaguasu reta oyemboiya ñoguinoi jesevae Shell Global 2011 jare 2012 arasapevae.

Maravikiapoa ñemoikavia regua Chad pegua / Camerún: imiari compensaciones regua oyemboepi mbaraviki iyapoa reta jendapevae (paüati chiupe), jokorai oñemoganague oyemboepi rami tëtaguasu reta oyemboiya oï jesevaepe jare mbaereko oyeporu korepoti jokuae tëtaguasupevae (paüati pañandepo mboapi).

GlobeScan: oyeapo arakuamae jokuae industria regua oikuavaëra keraiko oïvae jare keraiko iñemonguetavae.

Ñee reta oyemboati minería regua añetetepeguavae 2018 pe: oyapo jokuae Fundacion minería regua añetete rupi.

Miarimoerakua renda oñemoikavi vaëra oyeapo oïvae reta jare  oyeapogue reta oyekuama oïvae:

Luke Eric Peterson jaeko metei ñeemoeraküaa oipotayae oñangareko mbae mbaere iviguasu rupivae jare ima arasa oikuatia oiko jokuae mbaapo regua. Jaeramiñovi oipotayae jokuae tratados bilaterales inversión regua jare tekomboete reta.

Ñee jeroguataa yeopiaka regua inversión reta peguara: jaeko mbaraviki miarimoeraküa regua jare piamongueta oyapovae oyemboya oï arbitraje iviguasupeguare inversores extranjero reta ndive jare mburvichaguasu reta oyemboiya oï  jesevae reta

Oporomboevae Andrew Newcombe: kuae sitio web guiroguata opormboevae Andrew Newcombe vae oñoguatu opaete ñeemombeu reta yeopiaka pegua, alegato jare laudo reta oyeechaka oï opaetevae retapevae, kuae ipuere oyeparavo empresa reta oñeapo oïvae jare Tëtaguasu ñeapo rupi oïvae.

Centro ñemoikavia jokuae mbaetimbate jaekavi oï inversiones reguavae Banco Mundialpe: oikua jokuae oikoarenda /industria oï ñoraro rupi inversor reta Tëtaguasu reta ndivevae.

UNICTRAL: ipiauyaeko oï jokuae mborokuairai oiporu oï oyeapo vaëra ñemesakavae yeopiaka peguavae inversor reta pegüara jare Tëtaguasu retavi. Mborokuairai yembosimbia regua oime oï kuae sitiope. Jaeramiñovi roikuatia kuae mborokuairaipe ñemoesaka regua, romoesaka röi mbaeko oipota jeivae jare keraiyaveko oyeporutavae.

Sitio reta Oï opaete iviguasu rupivae

Sahara Reporters: “metetei tëtami oï lineapevae ñee jeroguataa reta ndive opaete iviguasu rupi jare oporoepivae reta oyapo jare omoerakua miari reta, ñee jeroguataa, jare moeraküa oyapo reve mae nigerianoafricana gui”.

Guinee News: “oipotayae jokuae moerakua reta jokuae Republica Guinea regua. Jaeramiñovi oyapo mbaapo Africa pegua jare irü tëtaguasu rupi” (päu oyekuatia irü ñeepevae “about”).

Soul Beat África: metei ñemoatangatu arakua regua oyemboya oï ñeemombeua retarevae jare tembiporu reta oime vaëra yepoepi tëta ipo reta Africa peguape.

@Verdade: “metei ñeekuatiamombeua ikaviyaevae jare ïpira yopará kavivae oyemondo kuarasiti ñavo tëtaigua reta Mozambique peguape, oipiti ñoguinoi 400.000 omonguetavae reta”.

Oil in Uganda: metei sitio web Action Aid imbae international Uganda, oyeapo oï Fundación Ford ombori guinoi korepotipevae ndive, moerakua  jare miari jupigue rupi kavi jokuae dimensiones tëta ipo reta regua, korepoti regua, Gobernanza jare medioambientales petróleo jenda rupi jare gas Ugandape. Metei edición impreso mboapiyasi ñavo oeki jokuae sitiope oïvae amogue jeko reta ndive.

BudgIT: jaeko metei sitio web “infografía raimi ombori oikuaka tëtaigua retape  jokuae oyemboepipiau subvención combustible reguavae jare korepoti ivikira jepigue oyemboyao Nigeriapevae”. Jokuae ati reta jokuaeguirema omboipi oyapo opaete agüe reta omboyao presupuesto tëtaguasuguivae Estado reta rupi jare sector reta rupi jare oiporu mbaepuere redes sociales retagui jokuae tëtaigüa reta ipuere vaëra ñoguinoi jokuae  yoaka oyeapovaepe oikuakavi vaëra opaete mbae oyeporuvae. Jaeramoñovi oime aplicación dipositivo móvil pegüara.

Open AFRICA: metei mbaravikiapo Code For Africa pegua jare “jokuae tuichague repositorio iyambae ñeemoesiro reta jenda continente Africa pegua”. Omee iporua retape oeka yavaimbae reve opaete ñeemoesiro reta metei metei rupi.

Sitio oyapo vaëra ñemomiari tëta iya reta

Ulula: jaeko metei plataforma ipuere oñemomivae oyeapo oñejaa vaëra impacto empresa tuichague reta oeya tëta reta oikoarupivae jare ikavi chupevae, jare piamongueta “mbae pochii oasata tëtaigua reta ndivevae, korepoti regua jare medio ambiente regua” jare oyeporu metei ñemoikavia oyemboaikuereye vaëra jokuae big data oyeapo vaëra miari empresa jare tëta iya reta ndive.

Goxi: metei red oporomborivae oyeapo Instituto Banco Mundial pevae jare Banco África pegua  ñemoikavia oyeapo oï mbaravikiapoa Gobernanza peguaräivae oyemboyuvake oï extracion mdivevae, oyemoingue oï yoaka mbaravikiyembieka regua, mbaraviki oekavae, jare tembiapo yepoepi miembro reta pegüara mundo académico pegua, empresa reta, mburuvichaguasu reta, ñomboati reta mbaeti oipota oikokatuvae jare ñee omoeraküavae reta.

Cuadro de mando mbaravikiyembieka regua “Metodologia jupi kavi oïvae, tembiporu jare enlace reta ñeemoeraküaa reta ipuere vaëra oeka korepoti, oñomoiru retavae jare empresa  imbae reta jokuae iviapi irü tëtaguasu reta ndive oïvae”, jokuae yupavo ndive oñemoiru vaëra “maraviki yomborikatu pegua jenda tuichavae, archivo ñeesiröa reta regua, jare oyeapo oñepiro vaera jokuae mbaapo reta mbaravikiyembieka regua jepivae aniramo patentado”.  

Ureport: oyuvaque LaboueVoices ndive.

Conecte África – metei mbaravikiapoa  Code For África pegua, kuae sitio oechaka oñemae vaëra conexiones financiera retare, política jare institución reta Sudáfricape. Ipuere oeka metei metei rupi, intitucion, partido político jare irü reta.

Factr: “omboyuvake jae iparaviki oyapovae jare iñeiru reta guiroviakatu jesevae ombogua kavi vaëra jokuae avalancha ñeemoesiro reta regua jare omoerakua vaëra jupikavi”.

Sitio arakuayepoepi regua oyemboyuvake yepoepi ndivevae

UProxy: oyeapo Google iñee rupivae, omee iporua retape tëta yoguirekoa rupi acceso añetetegüe jare iyapimbaevae guinoi internet oiporupäve vaëra conexión reta redes sociales rupi jokuae tëta reta mbaetimbate internet oipiti guinoivae ndive.

Gkillcity: Sitio digital moeraküa iyapoa tëtaigua reta Ecuador pegua ndive.

Flasch Cast “FlaschCasit” oiporu metei red pantalla pegua jare ñeeriru oyembopiau reta imambae peguavae jare ipiakatuyae reta kiape oivaere, oñeñono  takärara jetavae oguataa rupi. Oyekou reta jokuae mbaepiau arakuapoepika regua omoeraküa vaëra empresa retape oyea tuicha jare michigue ndive metei calnal yavaimbae rupi oyeapovae, imbaepuereyaevae jare geolocalizado oipisivaera maemee regua ipiauvae. Omee ONG retape, jare ñomoiru jetavae ipite rupi jare empresa social reta oñangareko vaëra ñee reta ikavigue  metei ati demográficope yavaiyae ojo vaëra oväevaepe.

Mbaekuatiarenda tëta ipo reta regua: “metei tembiporu oporombori oñonovae, oeka jare omoai ñee reta omoeraküa ñeemoeraküaa tëtaigua reta regua”.

Oxpeckers: jokuae centro Ñeemoeraküa iyapoa Medioambiental regua Oxpecker pegua oyemboya oï jokuae geomapa oyeporuvaere jare piamongueta ñeemoesiro reta regua oeka vaëra maemboavai reta mediambiental regua Africape. Jaeramiñovi ndepuere reyekuatiaka reipisi vaëra yemombeu reta yeporu ragua jare licencia reta minería regua nereta reikoa iyivi rupí oïvae jokuae sitio web renoivae ndive jare aplicación móvil #MineAlert.

Pay No Mind en Flickr (Licencia CC License

Mongueta ikavigue /oyeporu petróleo reguavae, gas jare minería

  • Petróleo jare gas: metei mae ñee jeroguataa reta pegüara Nick Pythian Pegua (omoeraküavae Thomson Reuters).
  • Yaepi ivikira: metei mae ñee jeroguataa pegüara energía pegüara jare yeapokatu oñemoikavimavae Svetlana Taslik jare Ana Schiffrin ndive (omoerakuavae Revenue Watch 2005 aeasape).

Tekoasa Africa pegua extracion reta regua:

  • “keraipa ipuere Africa Oriental oyopia jokuae mbaepochii mbaeyekou reta regua”, Kennedy Opalo oyapovae.
  • “Marandu reta mbaeti oyepoepikavae jokuae jetayeye ingreso reta opa okañitei Nigeriapevae” iyapoa Lamio Sanusi Financial Times pe.
  • Korepoti ivikira regua 20.000 etata dólares opa okañitei: Ore ñemoeraküa auditoria regua oyereroviakatuvae” iyapoa Jonthan Elendu Elendu Reports pe.
  • Kuae sector extrativo iparaviki jaeko yepoepi  industria regua Africape” iyapoa Isabelle Randoo ecdpm pe.
  • “Angola ivikira jaikue rupi”, iyapoa Guatavo Costa Zan Magazinepe.
  • “jokuae maemboavai minero regua Costa Salvaje pegua: Xolobeni okuakua” iyapoa John Clarke Daily Maverick
  • Minero reta imbaerasigue Sudáfrica pegua guiraja tribunales reta jokuae mina oro jendape” iyapoa Thuso Khumalo Deutsche Welle pe.
  • ivikira jare gas mbaetiko guinoi mbae pochiivae, ereiko ipuere guirovia jaeko tekove oepivae jokuae tëtaguasu reta paravetevae jovai”, iyapoa Mark Suzman.
  • “Imondavae reta ivikira regua Delta Niger pegua”, iyapoa Alexis Okeowa Bloomberg Business pegua.
  • “Dirty Diggers: metei ñee jeroguataa Citi News pegua minería regua jokuae región alto Oeste kotigua” Citi FM online Ghana pegua.

Ñee jeroguata industria extractiva reta regua Africape ñeemoeraküaa reta irü tëta kotigua  oyapovae:

  • “Marikana jaikuae rupi, mboviyaema oyeapo yepoepi minero reta pegüara” oyapovae Tendai Marima jokuae Al Jazeera English
  • “Chemaendua jokuae ara oyepiyere ivikira yave oipoepi cherekovae” Femke van Zeijl jokuae Al Jazeera English
  • “Keraipa Dodd – Frank  oyavi oï Congope” iyapoa Lauren Wolfe Foreign Policy pe
  • Ivikira jare gas: Libyan Promise Falters” iyapoa Jhon Hamilton Africa Report
  • “Ghana pegüara, ara jaeko opaetevae” oyapovae Patrich Smith en The Africa Report
  • “Gas: aguiye emokañitei, aguiye eipota” oyapovae Thomas Pearmain Africa Report pe.
  • “oñepïro mina oro reguavae Ghana pegua, akärasi oyemboapima China regua Africape” oyapovae Fei Wang Foreign Policy pe
  • “Extreme City” de Michael Spector en The New Yorker
  • “China Africape: keraipa San pa oyeapo oiko vaëra intermediario”, iyapoa Tom Burgis Financial Times pegua
  • Iviguasupe oñeñomi ivikiravae (ñeeriru) oyapovae Ken Silverstein mokoi eta pañandepo irundi (2014)
  • “Oro jepi – Mineria China Ghana pegua” (video) guiroguatavae Richard Cookson en the Guardián
  • “ maeñomi reta opa oyuka guinoi michae reta Angolape” oyapovae Nicholas Kristof Nueva York pe

Ñee kuatia jare moeraküa yemboe regua /institución reta extracion regua

  • “oñeñonokavi oï extracción Africape: oyereraja metei yeapokavi ñemoesaka pegüara Sur Global koti” oyapovae Hany Besada, Franklyn Lisk, Philip Marti
  • “Ma kutikatu sobornogui: ayepiamonguetayeye jokuae keraiko maeñomi oï industria extractiva retape Africa Subsahariana pegua” oyapovae Tracy Emilie Nanziri
  • “Jokuae anatomía pochii mbaeyekou reta peguaravae: Predatory Investment in Africa’s Extractive Industries” Informe especial del ACSS
  • “Ñamoamiri mbaepochii reta mbaeyekou regua Africape: Global Effort pegüara” oyapovae   Terra Lawson-Remer, jare Joshua Greenstein. Arakua iya Relaciones Exteriores pegua.

Miari reta Kuri yave oyeapo vaëra tekoasa

Oyepapa yave tekoasa reta ipuereko oyekuatia sector extractivo iyapimbaevae regua. Jokuae yande maemongueta reta jeiarupi jare miariyovai iyarakuavae reta ndive oyeapovae, activista reta jare ñeemoeraküaa reta, jare kuaepe ñogui amogüe reta:

  1. Mborkuai Dodd – Frank

Kuae mirata guinoi mborokuai Dodd – Frank Reforma pegua jare ñeangarekoa iporua retape ñemoesaka regua empresa extractiva retape. Jokuae seccion 1504 jare jokua ñembosimbia reta oñomoiru ñoguinoi jae ndivevae oiporutako empresa petrolera retape, gasistica retape jare minera retape imiari jupikavi jokuae omboepi yoguiireko mburuvichaguasu retape opaete iviguasu rupivae.

Jokuae Revenue jei rami, “kuae mirata rupi norma SEC pegua oyemboapi korai, empresa reta oikuakatako impuesto reta, cánones reta, tasa reta, tekomboete reta producción pegua, bonificación reta, omoganagüe omboyao retavae, opaete mbaraviki oyeapokavivae omboepivae reta. Jokuae cánones reta oñemoesakatavaepe oyemoingue oï cánones reta alquilerpe ñoguinoivae, cánones reta oyemoinguevae jare cánones concesión pegua; oyemombeu kavi jokuae bonificación reta oyemboepivaepe oyemoingue oï jokuae cánones oyesiugue retavi, jokuae oñevaegue reta jare producción pegua reta”. Yasi aratini arasa mokoi eta pañandepo mbapipe (2013) norma reta omoirutateivae jaeko 1504 kuae opa omboai metei tribunal Distrito Washington pegua DC, erei kuae oepi oï, echa jokuae articulo oyekuatia oï rambueve, jekuaeño oñearo oÏ SEC oyapo vaëra metei versión ipiauvae norma regua. Añave kuae oñearo oï oasa vaëra yasi yaguiye arasa 2015 pe. Peikuakavi pëi vaëra, pemae kuae articulore yasi araivo ara mokoipa juri arasa mokoi eta pañandepo irundipe Reuter pe. Jetague ati reta oiporu SEC pe ouyee vaëra metei ati norma reta erei toguinoi mirata  tuichavae. Petrolero reta iñomoiru oipota opita jokuae omometei reta ñeevae ndive.

Ereikatu Dodd – Frank oimera ani mbaetira opaete iviguasu rupi ani jaera mbaapo ikavigue ñeemoeraküaa reta peguara. Oyemojaanga yave, oyeapo yave mae maenunga yemboepira mbaeti omoesaka kavi empresa reta, ipuereko jesäka kaviyae opita jokuae empresa reta omboepivae aniramo mbaetima omboepi impuesto ramivae jare ogua regímenes fiscales empresagui oipotague tëtaguasu retagui. Kuae mbaapo reta oyapo ñeemoesiro reta oechaka vaëra.

Kuaepe yamombeuvae jaeko empresa petrolera reta mbaeti oipota jokuae proyecto de ley vae mbaetiko oñemoatei imiari ñogui jokuae yemboepi globales regua. Jaeñomako oñemotäta ñoguinoi imiari vaëra jokuae yemboepi retare yemboyao rupi oechaka vaëra jokuae miari ikaviko mbaravikiyembieka pegüaravae.  

Jokuae sección 1502 Dodd Frank oiporu empresa retape jare omoañeteteko tribunal distrito EE.UU. pegua ndive yasi aratini  mokoi eta pañandepo mboapipe (2013), ereiko oñemoañetete ndegue ndeguepe yasi araivi mokoi eta pañandepo irundipe (2014) jokuae tribunal apelaciones pegua ndive araivi mokoi eta pañandepo irundipe (2014), mokoi comisionado reta SEC pegua omoe iñee norma oipotambaevae regua. Añave kuape, mbaeti yaikuakavi mbaera oasatavae. Peikuakavi vaëra, peparandu cobertura guinoi Reuters vae, echako koïguiyaema pemae peï jokuae susere oasa oï Washington pevaere.

1502 jaeko oñeñono oï oyekuaka vaëra maemboavai reta diamante regua. Oyeporu vaëra miari  yemombeu regua RWC: pegua.

Ara mboapipa metei (31) yasi araivo mokoi eta pañandepo irundipe, empresa pública reta omboipitako oiporu jokuae simbika minerales reta iyemboavai regua SEC pegua (“la regla”) yeporu yemombeu regua. Kua regla jaeko amogue norma reta SEC pegua mborokuai Dodd – Frank oyapogue kuae ndive oipota reta oyapo ñemoesaka jokuae yembopokia corporativape.  Kuae norma ndive oyeapotavae jaeko minerales iyemboavai reguavae, jokuae mae guinoivae jaeñomako oñemomichi vaëra financiación jokuae ati reta armado implicado tekoai reta omboetembaevae República  Democrática Congo pegua jare irü tëtaguasu reta iyivirupi ñoginoivae (jokuae metei rami tëtaguasu reta ñoguinoivae). Jokuae norma oiporu empresa retape jaeko oikuaka jokuae minerales reta mamboavai rupi ñoguinoivae oyeporu producto reta empresa peguapevae ourako jokuae tëtaguasu reta oñeomi ñoguinoivaegui jare jokuae minerales reta maemboavai rupi yoguirekovae “oyeyoramara maemboavaigui” ani mbaetiñoko.

Oporomboevae tekoai pegua Peter Rosenblum omombeu Dodd – Frank jaeñoma oiporu ñemoesaka jokuae trato financiero regua, erëi mbaeti jokuae medio ambiente guirokomegüavare.

  • Empresa omongatavae

Oime oyekua mbae tuichague oatavae tekoasa reta rupi oeka jokuae empresa reta sector extractivo pegua omongatarako ñoguinoi añetetegue tëtaguasu reta oparavikia rupivae. Empresa reta sector extractivo pegua jei añeteteko oyemongatata jetakatu korepoti, mbaravikiapoa tëta reta pegüaravaere, ereiko oñemaekavi jese yave mbaeti yaikua añetetereko oyeapovae.

Kuae ndive oyuvakevae oime oï Lough Erne imiarivae jare oyemombeu ñemboatia G-8 pe yasi araroi mokoi eta pañandepo mboapipe (2013), jokuae jei amoape “mburuvichaguasu reta omoeraküatako mborokuai reta regua, presupuesto reta regua, mbovirako oñemongatavae regua, estadística nacionales regua, elección reta oyapovae regua jare contrato gubernamental reta regua jare jokorai yavaimbae reve oyeporu vaëra jare oyeporupiauye vaëra, jokorai tëtaigua reta ipuere vaëra oiporu cuenta reta”.

Kuatiamondo ñeesiroa oyechaka opaetevaepe: jaeko metei kuatia político G-8 pegua oyoko tuicha rupi ñemoesaka iyipi reta ikavigue jare jokuae ñeesiro reta oñemomi oyechakavae.

  • Yeyopiaka

Jokuae mokoiape guiramoi jokuae ñee reta tekoasa pegüara oyechatako ñeeyopiti reta internacionales jare nacionales yeopiaka regua.

Mirata jokuae tratado bilaterales regua inversión pegua oyooyeeko ñoguinoi soberanía nacional. Sudáfrica ñoraro rupi UE.

Irü fuente red pegua iviguasu mboapiape oïvae. Kuae kuatiape oñemoiru oï metei yoaka kereiagüara jokuae tratado bilaterales inversión pegua (TB) Canadá peguape jekuaeño oime jokua “desequilibrio korepoti reguavae jare políticas bilaterales regua jare globales jokuae norte jare sur kotigua reta, ñamae yave jaeko África”. Kuae paüati, Emory Law Journal mbovinuyngaño guinoi yekura reta TBI ndive jare jei reta keraitako oyeapo amogüe tratado reta subsahariano retapevae.

Jupimbaevae oyeapo yeopiaka ndive opaete tëtaguasu reta rupi jare keraiko empresa reta oiporu yeopiaka yemboburu rupi jaereta jeiague oyapo vaëra. Jokuae ati reta jokopeguai, oyemojanga yave, ñoraro ivi regua, mbaetima oikua kiape oipuru reta vaëra jokuae tribunal omboaya ikoti yave. Empresa tuichgue reta oime guinoi mireta yeopiaka regua opaete iviguasu rupi, jokuae proceso oimeñomai oñeñova iopko guiari rupivae, jepi jare oyembopuku opaete metei arasavae.

Jokuae ñemoesaka okuakua oï norma rupi yeopiaka reguavae jekuaeñoita omee tembiporu ñeemoeraküaa reta oeka miarivaepe. Yepoepi reta oyeapo oï norma rupi yeopiaka ndivevae oiporarakata jokuae yeopiaka inversor – Estado ndive oï tratadopevae. Kuae jaeramiñovi oiporarakata jokuae empresa reta sector extractivo peguape, echako jeta jaevae reta oiporu procedimiento yeopiaka pegua, jokoraiñovi jokuae oasavae rupi oyeokendaetei oiko escrutinio público.

Metei fuente oyapo mbavikiyembieka yepoepika yeopiaka reguavae jare ipuere imiari ñeemoeraküaa reta ndive jokuae inversores katuai oñorarovae regua jare Estado jarevi yeopiaka jaeko Lise Johnson, jokuae Centro Vale Facultad tekoai pegua Universidad Columbia pegua.

  • Irü ñemongueta tekoasa pegüara

México jare apertura Pemex pegua inversión extranjera. Mexico jaeko metei tëtaguasu mbaeti omaeño oike empresa extranjera retavae jokuae sector hidrocarburope. Ereikatu jokuae compañía  petrolera tëtaguasu pegua ipuerekatüa guiroguata kavi vaëra yacimiento reta ivikira regua jare gas regua jokuae tëtaguasu pegua, metei rami jokuae oñemomichi producción reta yacimiento oikoñomaivae ndive, oiporu tëtaguasupe oipea vaëra jokuae sector. Jaeramoñovi, jokuae mbae pochii oyapo reta irü kotivae oiporuvi ñoguinoi mburuvichaguasupe toñeñonokavi oyeapo vaëra metei marco legal oyeopia vaëra kuae maemboavai reta aguiye vaëra oime Mexicope. Oyeporuvae jaeko kuae marco tomoañeteteka Mexico guinoi vaëra mbaepuere opaete mbaeyekou retare jare jokuae opaete mbaeyekou oñemeegüe reta toyeporu tëtaigua reta peguara.

Keraitara oiporaraka jokuae empresa sector extractivo pegua retape ñoguinoi región rupiva jokuae campaña omoerakua Chris Taggart guiroguatavae. Omeeguire meteiñavo empresa retape metei identificador, Taggart oñono oï metei mapa rede pegua empresa reta katuaipe.

Tëtaguasu reta Azerbaiyan ramivae omboarete ñoguinoi adhesión iara aniramo norma oyeapo oïvae ITIE pegua. Kuae omee tuichgue oportunidad tekoasa pegüara kutikatu ojo retoricaguivae oiyeecha vaëra opaete mbe reta oyeapogue jare jokuae añetetegue oyepoepivae.

Piezas mae Kuri yave oyeapo vaëra – tëtaguasu reta azerbaiyan ramivae opama ñoguinoi chugui oñoguatugüe reta jare ovoi ñoguinoi Kuri arasa rupiguära tuichague jare yavai mbaravikiapoa retavae oyeapo vaëra. Opa yave jokuae mbaeyekou reta jare korepoti opa oiporu yave ¿ Mbaera oasata economía ndive jokuae tëtaguasu retape? ¿mbaerako oecha ñoguinoi Kuri yave oyeapo vaëra?.

  • Miari reta iyapimbaevae tekoasa peguara

Jaeramiñovi miari reta tenondegua tekoasa regua, jare añave rupiguavi, ñoguinoi jokuae tekoasa reta iyapimbaevae guiramuiyave oeyami guinoi echa jokuae jenda reta arakaeyaema oiko jare guiramuiyave oyeokendama oiko mboupa retagui. Amogue reta jae kuae:

Mbae pochii oasa korepoti reguavae jokuae tëta reta arakaeyaema yoguirekovaepe jare paravetevae reta yoguiraja ñoguinoi mbaravete tuichague kotivae: mbae jepi ivate rupi oyeupivae; empresa tuichague reta yogueru oyovaicho jokuae empresa michimivae reta tëtape ñoguinoivae ndive; empresa reta gueru mbaravikivae jare mbaeyekou irü tëtaguasu kotiguivae jokuae guirokomegua economía tëta pegua jare tëtaguasu pegua, oime yemambeko tuichague tëtaigua reta pegüara.

Tëtaigua reta oyakao jokuae extracion iyivi rupi yoguirekovae  yoguiraja ñoguinoi tëta paraveteyaevaepe jokope mbaeti guinoi i, tëta oikovaëra, mbaeti yemboerenda, ñepoanoarenda jare mbaravikirenda.

Oime tejido socialpevae: oñemoiru mirata reta, mbae pochiigüe reta, amogue reta omee jete korepotirevae, echa jetayaema irü tëtaigüa reta oike jokope, jare droga retavi.

Comparte este artículo por: