Iyapoa: Tomasa Aramayo Cruz

(Esta guía periodística sobre cómo investigar el tráfico de animales silvestres fue traducida al guaraní por la Red Ambiental de Información – RAI, y publicada originalmente en inglés por Toby McIntosh, para la Red Global de Periodismo de Investigación (GIJN). Puedes leer una versión en Español aquí.)

Kuae ivira jare maemimba ñanaigua reta jekua oñemee oi mborokuai oyemboetembae revevae jaeko guirokomegua ñoguinoi kaa ipo reta (biodiersidad) jare jokogui jekuae oyekua oi mbaerasi reta ikavimbaevae ñande iviguasupe. Kuae jekopeguako ñeemoerakuaa jekuae oyapo ñoguinoi  mbaravikiyembieka opaete tentaguasu reta rupi.

Kuaeko jae metei maravikiapo raimi oyekuatia oi karaiñeepevae GIJN oñemoerakua vaera kuae mbaravikiyembieka ñanapo reta regua keraiko oñemee oi mborokuai oyemboetembae revevae. Kuae tekoasa regua ikaviyaeko yaikua vaera echa metei etatama ivira jare mimba ñanaigua reta oipota opa okañitei ñoguinoi, jokorai omoerakua arasa 2019 pe Naciones Unida pegua reta. Kuae mimba reta oñemeevae omboyekuavi mbaerasi. Kuae mimba ñanaigua reta oñemeeguiri oivae jaeko jekuaevi ombyekua oi mbaerasi ikavimbae (zoonoticos) jokuae mimba reta oiporaravae, kuae omboasa mimba reta oyoe jare ñandekotivi.

Oime jeta mbae oñeñomi mbaeyuka reguavae jare kuae oata oñemoesäka vaëra jecha jetayaeko ñoguinoi jokua mimba ñanaigua omeevae jare jae reta omboepiko institución retape omaeño oasa vaëra jare oparavikivae retape oñangareko kuae tekorevae. Ïru yemboavai iyechavae jae ndaye mbaravete jewkopegua jeekuae omee mimba ñanaigua retavae erai oikambae reve mbaeko oasata kuriyave tëta reta rupivae:

Oyemboipi guire oñemee kuae cactu Chilepe jokogui guira oñemongoivae Brasil pegua, jare Camaleones Madagascarpe jokogui ururuti reta Pakistanpe jare pira mimba reta Asiape, jetayaema oyekua mbae mbae kuae tekoasa rupi. Mbaravikiyembieka reta mbaaporegua oechaka jokuae maemboavai reta ikavimbaevae regua, erei jokuae mbae mbae reta oñemeevae yepetei pochiyaevae erei oipotaviko oikokavi.

Kuae miari oyeapovae oñemomichiko oï kuae mbaravikiapope. Oimevi roguinoi ïru mbaravikiapo jetakatuyae guinoi ñee inglespevae. Jokorai roeka jare roiparavo ñee reta ikavigue ivira jare mimba ñanaigua reta oñemeguiarivae regua, oime oñomboati oyapo kuae maravikivae oechaka vaëra ñee reta mbaravikiyembieka regua jare omojanga omoerakua ñee mbaravikiyembieka ikavigue oyeapovae regua.

Kuae jaikue rupi oï  ñeemomichi mbaravikiapo regua guaranipe.

Oyemboipi vaëra:

¿Kia ndivera ñanemiari?

Ivopei jare mimba ñanaigua reta oñemea jenda opako oyopara ñoguinoi jare yavaikatuyaevi. Jecha oimevi  oyemingue oï pipevae  jare oimevi oñangareko oiko jesevae.

Sadiq Naqvi, metei ñeemoeraküa oyapo mbaravikiyembieka Indiapevae oikuatia keraïko rinoceronte oyukaguiari retavae jare jae jei koraï: ikaviko ñanemiari tëtaigua reta ndive. “Chemiari rambueve jokuae tëta peguua reta ndive kuae guatarenda rupi ombaeyucaguari reta vaere, aikua mbaeti mbae oikuaku reta”.

Jayave, ¿kia ndiveyepa chemiarita?

  • Tëtaigua reta ndive
  • Mbaraviki iyapoa reta kaare oñangarekovae
  • Opaete baere oñangarekovae reta ndive
  • Ñomboati mbaravikiangarekoa reta kuaepeguai ndive jare ïru tëtaguasu pegua reta ndive oparaviki kuae mbaapo mimba jare ivira ñanaigua reta omeguari mborokuai omboetembaae revevae
  • Mbaravikiapoa reta omboepi ïruvaepe oyapo vaëra mbaravikiyembiekavae
  • Mbaravikiyembieka rupi oyeapo yemboevae (oyeparandu vaëra añetetegue mbae mbae reta oimevae regua, ikaviko ñamae kuare, ñeesiroa)
  • Gobiernope oparavikivae reta, jokuae oñemoiru jare oñemoingue maemepevae omondo  vaëra ïru tëta koti.
  • Jokuae mborokuai jeia rupi kavi omee ñanapo retavae
  • Takärara iya reta.
  • Jokuae preso ñoguinoi ñanapo reta omeguari jekopeguavae.
  • Oipotague ñanapo reta omeevae.
  • Jokuae ñanapo rata omboipi oguavae.

Ñamboipi ñamongueta ñee jeroata jokuae oipisi oyokendavae reta jare ñeapo rupi ñoguinoivae reta regua yave ipuereko ikaviyaeta ñandeve.

Arakua maravikiyembieka tenonde oyeapovae regua

Ilustración: Marcelle Louw para GIJN.

Ñanapo reta jekove oñemeeguarivae opako oyuavi añetetegüe ïru tëtaguasu rupi, erëi jokuae jekopegua oyeapotako mbaravikiyembieka:

  • Keraiko jokuae mimba jare ivopei reta oñemeeguari oïvae, jare mbaerapa oyeporuvae.
  • Kiapeko oïvae.
  • Jokuae ombaeyukavae reta opaviko oyuavi  jeko.
  • jokuae tembiporu reta jepi opavi oyuavi.
  • Maravikipokiapo maemeeguari regua, ipokikatuyaema jare imambae mbae oipoepi.
  • Keräi oeka tape guiraja vaëravae.
  • Oiporu ogua vaëravae jare ïru omeevae reta, mimba ñanaigu oyukaguari omeevae reta mborokuai guiroviambae reve.
  • Oime jeta maeñomivaepe
  • Policía retape, ñandepuere yaparandu kiapa jae añeteteguevae, kiapepa iparaviki iyapivae, mbae mbae ikavigue oimevae.
  • Mborokuai reta ñanereta güasu pegua jare ñemomiari oyeapo ïru tëtaguasu reta ndivevae.

Yaiporu redes sociales oyeapo vaëra mbaravikiyembieka

Redes sociales oime guinoi mbaepuere maemee peguara, kuae ndive ipuere omee miari tekoasa pegüara, jaeramiñovi amogue tee reta oyavi  oechaka jare ïague reta.

Oyeapo vaëra opaete mbae mbae reta jupiguevae ñanoitako arakua jeseguai. Jekuaeavei oyeporu ñee reta añetetegüevae: oñemojanga yave, marfilpe jei (maemimba reta jaïgue) amope jei chupe “tembiporu iyuvae” (material amarillo), “nailo tïvae” aniramo “gelatina”. GIJN imiari mbaravikiyembieka reguai reta ndive oeka vaëra omogüe arakua reta, jae kuae:

  • Toikuaka kavi ñandeve ñee reta añetetegue mbae mbae reta oimevae regua.
  • Toñeñonovi keraïtako oñeñonokavi ñee reta oime oyovaquevae: oyeguavae, oyeporuvae, oñevaevae jare ïru retavi.
  • Yayepiamonguetavi ñandepoki rupi kavi mbaetei rako yaekatavae.

Ikaviko repi ndereko reiporu yave jokuae redes sociales.

Amogüe ñemojanga ochaka: keraiko oyapo jukuae iyarakuayaevae reta kuae integran rupi omomi vaëra maemeguari mimba reta regua Dubaipe, kuae oechakavae jaeko Foeke Postma Bellingcat, jare janungavi jokuae cielo a las pantallas: jokua grullas jeivae jaeko oyakaogue reta jekuae oyovaicho ñoguinoi internet rupi, kuae jei Rafiullah Mandokhail jare jokuae Parliament Times.

The Cascade jaeko metei tembiporu scraping peguara kuae oipota jei oyepiguara vaëra metei miariati  oyeapo internet rupivae, kuae ñee oyomboati reta oyapo ombaeyuka retavae jovaichora (GITOC jaeko oyechaka oï inglespevae) oñevae vaëra añetetegue keraiko oï jokuae maemeguari mimba ñanaigua reta jekove regua. Ipuere oyemoikavi oipotague redes sociales reta ndive jare oime guinoi mbaepuere oyeparaviki vaëra ïru ñee retapevi. Erei kuae mokoi reve yepoepika jekuae guirave oyeupi, erei jokuae ñee reta mbaetiko oï sitio web pe, nemiari jokuae equipo reta ndive reväe vaëra ñeemoerakua reta.

Empresa reta ikaviyae redes sociales peguavae oñemomirata añetetegue oyopia vaëra jokuae maemeeguari mimba ñanaigua reta regua, oñomoiru jare oñomometei opa vaërama oyopia jokuae maemeguari mimba ñanaigua reta regua internet rupi, erei mboviyae oyekua jokuae añetete oyapo oïvae.

Yayopia tape maemee renda reta

Ilustración: Marcelle Louw para GIJN.

Ñamoerakua jokua mimba oipisi omee jare oyukavae reta jenda yaqve, jaeko jokuae amogue mimba ñanaigua reta opama okañi ñoguinoivae, jaeramiñovi jokuae ivira jare ivopei ikavigue oiparavo iyeupevae reta jaeko yavaiyae jare kiyeayaevi. Ikaviko ñañemoakatuavei. Ñee omorakuavae reta amope jekua omoiru jokua mimba ñanaigua retare oñangarekovae jare policía reta, jokorai jaeretaetei oecha jare omoerakua vaëra ñee jare amope mimba ïa oekigue oechaka vaëravi. Mokoi ñeemoerakuaa reta España pegua omograva jare oikuatia yoguireko  omoerakua vaëra  ñee mbaeyukaguari regua Burkinapevae opa oyuka reta arasa 2021 oyemboipi ramo oï yave.

Oyeapo maepoki jokuae ivi oikoape yave ipuereko oikuaka kiako jokuae guataregua oyukaguari oiko mimba ñanaigua retavae jare maerako oyukavae. Oï yave tenonde cadena oyuapivaepe oyekuatamako kiara jokuae ïru oïye pipevae oyemoingue oï jokopevae jare jokogui oyechakata jesegua añeteteko oñeñomivae.

Kuaeko jae amogue ñemojanga keraitako oñemoerakua jokuae ombaeyukavae  retaa regua: yavaiyaeko teko jokuae guira reta jekuae oyuka ñoguinoi Indonesiapevae, kuae jei Mustafa Silalahi, jokoraivi  Diana Fine Moron: jokopevi oyeapoguari mbaraviki maemee akutiugai ovevevae regua; jare imondague reta omborivi ovae tape ñanapo reta oñemeevae regua, kuae imiari Oscar Nkala.

Miariyovai oyeapo jokuae omaemevae retape yave ipuereko omoerakua ñee reta yandeve. Pemae jokua ñeemombeuare TRAFFIC, yaikua jokuae preso ñoguinoivae reta: oyeapo metei maea jupimbaevae oasa oï Sudafricape vae regua.

Ñamomoe jokuae maemeea jaikuere

“Yaikuako kerai oyeapo kuae mbayuka reguavae  jare keraiko oyemboapi oyeapo  mbae mbae retavae”, erëi mboviyaeko yaikua jokuae “mbaeko oasa iyivite rupivae”, kuae jei Andrea Crosta Earth League internacional, jaeko metei ONG guiraja tenonde ñee jeroataa reta ñemoatangatu reve jokuae mimba reta oyeyukavae regua.

Amope kuatia reta maemeeguari mimba ñanapo regua oyecha oimei oyapo yemboati oyuka vaëra jokuae mimba retavae “jaenungavi oime jaeñope oyuka yoguirekovae reta” kuae ñeeko

Oipota Stephen Carmody, miariyovaia reta juvicha ONG peguara Wildlife Justice commission.

Kuae mbaraviki maeguari oñeñomi oyeapo ñanapo reta reguavae jaeko metei mbaapo tuichagua policía reta pegüara, jare miariyovai iyapoa ONG pegua reta, jare amope ñeemoerakuaa retavi, erei oyeporu oñangareko kavi iyee reta vaëra.

Julián Rademeyer, ñeeriru oikuatiavae “korepotire oporoyukavae: imiari rinocernte jakagüe oñemeeguarivaere” jae jei: “miariyovai oyapoguarivae ikaviyaeko oyuvanga oï, erei che jaevae, taikuerupi ramoko oyeapotatei kuae maraviki”.

Ñee jeroataa oyeapo miariyovai rupivae mbaetiko pochii mbate jare ipuereko oechaka tekoasa ikavigue. Amogue reta jae kuae: oñemotindi ijäaka: oyemboipi oñemoerakua pongolines Africa pegua oñemee moa oyeapo vaëra Chinapevae, metei ñee jeroataa ONG Estado Unido pegua C4ADS; oyeapo ñembotavi elefante jepi regua, kuae jei Karl Ammann, pangoline reta Camerunpe jaema oipota opa okañi ñoguinoi, kuae jei Abhijit Mohanty.

Kuae ñee momichi TRAFFIC jaeko metei mbeukaripiapo ikaviyaevae mbaapoka maeñomi regua, jare jokuae tupapire apu regua.

Yaiporu kuatia ñoguatua mbae ñepiro regua

Kuatiañoguatua mbaeñomi regua reta ipure oechaka ñandeve  taikuere jare jesegua reta añetetevae.

The Wildlife Trade Portal TRAFFIC regua jaeko metei tembiporu ñemomiari regua oechaka opaete mbaekuatia reta mbaeñepiro oyeapovae regua. Yaike vaëra jokope jaeñoko oyepota kutia yeporu, erei ikaviko yaporuvi omaeño vaëra yaike jokope. Ñee poepika mbaetiko oyechaka kuatia rupiño jaenungavi oyechaka keraitako oyeapovae dashboard. Jokuae metei oikeavaepe oñevae ñee reta ma tipikatuguema jokua maemboavai reguai, jokuae mbae mbae retako oimevae, jare kiapeko oime jokuae maemboavaivae.

Oimeyevi ïru mbaerendape oñemombae ñanapo retarevae, C4ADS oñangareko jesevae, metei ONG Washington pegua. Oime oyekua 5.000 kutia ñoguatua oñemombae oipotague ñanapo reta jaïgure, rinoceronte jakagüere jare pangolinere arasa 2009 guivema, jaramiñovi oñepiro yagua reta jare leopardo arasa 2014 guive. Emongueta kuae kuatia ma jetavae kuaepe; erëi ekuavi kuae reiporuG vaëra jokope.

The Environmental investigación agency (EIA) Reino Unidope omñemoerakua ñee reta oyekuavae opaetevae jesarovai opaete mbaere oñemboiyavae regua jare ñeapo rupi ñoguinoivae retavi. Kuae EIA oekavae jaeko oñemae oï elefante regua, rinoceronte, pangolines, yagua, leopardo, leopardo iroi rupigua, pantera iguasu rupigua, corvina tïvae, jare jetague ivira retavi.

Opaete mburuvichagusu reta tëtaguasu ñavo ñoguinoivae oime guinoi kuatia ñoguatua mbaepiro regua digitalpe ani ramo tupapirepe.

Kuae jupimbaevae, iyarakuambaevae omomi jokuae maemeguari cavayu iguasu pegure mexico jare Chinape, pemongueta metei ñeeati Joanne peikua vaëra oñemonbaeguari mbae oimguerevae.

Kuae ñee maemee regua jenda CITES jaeko ñee reta maemee regua jupi rupi  oyeapo oï opaete tëtaguasu rupivae, mimba reta omanoguere jare oipotama opa okañitei ñoguinoivae reguavi, jokorai oñemoikavi ñee reta maemee regua opaete tëtaguasu reta rupi jokuae ñanapo reta yemomburu rupi ñoguinoivae regua (CITES), jaeko metei ñeemoikavi oyeapo mburuvichaguasu reta ndivevae opaete tëtaguasu rupi.

Ñeemombeua Calistus Bosaletswe, oparaviki ñeemombeuka renda Oxpeckers Africape, jokope oyapo miariyovai ambiental, oipóru ñee reta CITES pegua oyapo vaëra miariyovai yaguapope oñemee ïru tëta kotivae regua jare ïru mbae mbae tëtagusupe guinoivae reta, jokogui tëtaguasu Botsuana guive.

Ïru ñee tekoasa peguara: kuae maemee jupigue oyeapo ñanapo reta reguavae jaeko oyeporuvi  tenonde oyeapo vaëra maemeeguari ñanapo reta regua, eriko amogue tëtaguasu rupi mbaeti oyeapo kavi jokuae mbae reta oñeñoguatugue ani ramo oñepïrogue reta.

Yaipiti jokuae mbaapo jupivae

Jokua oipisi ombopreso  maemeeguari ñanapo reta reguavae 

Jokuae maemeguari regua ombopreso retavae amope oyecha oñembojupivae jare omee chupe condena ikavivae. Jokogui oyokendakavae jaeko michiyae omee chupe reta.

Oxpeckers guinoi jeta ñee reta ñeeñoguatuape mbaraviki jupigue oyeapovae regua jare tuicha rupi oyemboguapi oï tupapirepe:

  • WildEye jaeko tembiporu Oxpeckers peguara “ñeemoerakuaa oyapo ñeemoerakuaa peguara” oyapo vaëra kuatia ñeeñoguatuape jokuae mbaeyuka ñanapo reta regua opaete Europape.
  • WildEye Asia, jaeramiñovi Oxpeckers pe, jekuaeñoi oime mbaeyuka reta jokuae iviguasupe.
  • Rhino Court Cases jaeko ñeipi reta Oxpeckers peguara imiari jokuae teko retare sur Africa koti oasavaere

Peparandu jokuae ñemojaaga miarimombeu ñeapo regua oyapovae Vietnam, China, Sudáfrica, Nepal jare Europa Este kotigua.

Oxpeckers jaeko oechaka jare omee oï keraitako oyeapo kavi ñee retavae.

Jokuae ñee iyipi ñanapo reta oyukavae regua oimeño tëta reta oepi mimba ñanaigua reta jekove Indiapevae, oime guinoi 33.300 teko ñanapo reta jekove regua, jare 27.000 jokuae jekuae oipota oyuka ñoguinoi mimba ñanaigua retavae.

Amope oata ñee reta oñemoikavi jekopegua ipuereko oyeya metei tekoasa. Oñemojanga yave yagua reta Bolivia pegua: ogueyi jokuae oyemombae jese retavae ani remo opïro retavae, jokogui oyeupi jokuae oñemae oï jese retavae mbaraviki piau mafia iyapoa reta, iyapoa Vanessa Ramo.

Oyovake rupi, oyemombeu vaëra maerako oyeaporavia ñeapovae, oime oï tekoasa ikavigue política regua ñanemiari vaëra mborokuai reta iyavi oïvaere jare yemboe iyaki oïvavi.

Ñamomichi mbae oyeporuvae reta

Ñamomichi jokua mbae oyeporuvae reta yave jaeko ikaviyae ñairao vaëra jokuae maemeeguari ivira jare mimba ñanaigua reta regua,  kuae yavaiäko yae vaëra erëi mbaeti yayapo, kuae yaroviako oimeñomai  amogüevae oñemboiya ivipo retarevae.

Oyeyapo mbaraviki ikavigue oyembovaicho vaëra yeporu reta, kuae oyeapo jokua mimba reta jetayaema oñemeevae pegura, jokoraivi amope oiporu reta ikaviyae oecha ramo.

Ñeemoeraküaa reta omboipi omae ipokikatu reve jokua jupimbae reve oyeapo jare oyeporu oï tekovekatu peguara, jokuae oyeapo ñana jare mimba ñanaigua retaguivae. Kuanunga ñee jeroataa reta pegüara jaeko oyeapota miariyovai oikuayaema oporopöanovae reta ndive jare ñana moare oñangareko Chinapevae.

Amogue ñemojanga: ñanapo reta ndive mbaeti mbae oyeapo vaëra moa renda Chinape, jei chino reta oporopöanovae, kuae jei Yuexuan Chen, Chinape jekuae omee ñoguinoi ñana moa jare mimba ñanaigua reta oñepoano vaëra COVID 19 guinoivaegui jei Despina Parthemos.

Jaeramiñovi ñeemoerakuaa reta ipuere omboyovaicho mbaravikiapoa reta omee oyeporu jokuae oyeapogue reta añetetembae revevae, jare jupiko oyeapota kuae.

Mbaepapa yavaivae: Ñejäa maemboavai maemee regua yavaiyaevae

Kuae meteiramiño oyeapo maemee mimba reta jepi reguavae jaeko michiyae guinoi iyipi oyeko jese vaëra jare indechima, mbatima mbae oyapo jare, mbaeti mbate ikavi oyeapo. Ikaviko yayopia kuaenunga mbaepapa reta, jokorai iyarakuavae reta oparandu GIJN pe. Kuae ñemometei añetetevae rami oyeapovae jaeko maemeeguari mimba ñanapo reta regua oyeapo maemerenda oikokatuyeyevaepe.

Ikaviko oñemae jokua mbae mbae reta ikavimbae oyecha maemee mimba ñanaigua reta regua jare kaa reta regua, jokoraïñovi yemboe ikavivae oyekuatia vaëra oï tupapirepe keraiko biodiversidad opa ikomgua oïvae.

Miari reta ikavigue oñevae chupevae jaeko Naciones Unidas oyapovae, miari reta oyecha meteirami biodiversidad reguavae jare mbaapo ecosistema regua IPBES. Metei mae oñemoerakua The Proceedings of the National Academy of Sciences  oechaka 500 oasayetima ñanapo reta añave rupi oipota opa okañi ñoguinoivae. Kuae povëe iviguasu oikovae regua World Wildlife Fund oechaka metei momichi regua 68% ñogui mimba ñanaigua reta 1970 jare 2016 arasa rupivae.

Oime jeta tembiporu yaeka vaëra miari jukuae ñanapo reta yemomburu rupi ñoguinoivae regua. Jokope oï ñesirovae jaeko CITES jare ñesiro ñanapo reta yemomburu rupi ñoguinoivae.

Yaikuatako michi yepe jokuae mbae iyipi reta jupiguevae regua 

Ilustración: Marcelle Louw para GIJN.

Kuae maemee ivira jare mimba ñanaigua reta regua opaete tëtaguasu rupigua jaeko oyeopia  ñee tuichague oñemometei opaete tëtaguasu reta ndivevae, jokorai ïru mborokuai reta oyeapo rami ereï ikavivae jaeko jekuaeñoi oyeapo yoaka oï jese.

Kuae ñee maraviki regua oyekuatia oï tëtagusu reta ndivevae  jaeko maemee ñanapo reta regua ñee oñemometei opaete tëteguasu rupivae jokuae flora jare fauna ñemomburu rupi ñoguinoivae reguavi (CITES), kojorai 183 tëtaguasu reta oñomoiru ñoguinoi. CITES oiporo jokuae tëtaguasu ñomoiru retape omoikavi vaëra teko reta  oyeavi maemee reguguavae ereï mbaeti oyapo mborokuai tëtaguasu reta pegüara.

CITES oiparavo amogüe ñanapo reta oasami 38.700 gui (oasavi 32.800 gui ivira reta jare ipuere oipiti 5.950 mimba ñanaigua reta) kuae oïko mboapi “yemboyaope”, kuae ipuere oyeparavo keraï oipota oñeangareko jese rupi. Maemee opaete tëtaguasu rupi maetiko ipuere oasa 1.000 ñanapo retacgui.

CITES pe oñomoiru ñoguinoivae reta oñomboatiko mokoi aniramo mboapi arasa ñavo oyeapo vaëra  ñemomiari meteirami ñoguinoivae reta ndive (CoPs inglespe oñembojee oïvaepe). 2022 arasape ipuere oyeapota Costa Ricape, kuape oñearo oïvae jaeko oyeapo vaëra yoaka tätague jokuae yeangareko regua tëtaguasu reta rupi.

Tëtaguasu reta oñemboya CITES revae guinoi jae reta imbaei mbaraviki maemee peguara oyapo iivigusu japipevae. Mborokuai reta tëtaguasu rupigua opayaeko oyuavi ñoguinoi, jayave iyipi jupigue guinoivae jaeko Atlas.

¿Miari yapoa jendapepa? Pemongueta oyeapota oï ñee reta jupigue mimba reta regua Chinapevae, kuae jei Wang Chen jare Jiang Yifan, ani opamara maemee ñanapo reta regua tembiurä oñemee Chinapevae ani ¿jaekaviñomara jokua maemee oyeopia oïvae? Kuae jei Jane Cai jare Guo Rui. Latinoamericape Abby Guen oyapo marandu metei tëtaguasupe mborokuai reta regua oechambaevae reta: ñee oyechaka ñanapo reta regua Colombiapevae.  

Puedes leer esta guía en Español aquí

Esta guía fue originalmente publicada en inglés por Toby McIntosh

Comparte este artículo por: