Iyapoa: Tomasa Aramayo Cruz

(Esta guía periodística sobre cómo investigar la cadena de suministro, fue traducida al guaraní por la Red Ambiental de Información – RAI, y publicada originalmente en inglés por Toby McIntosh, para la Red Global de Periodismo de Investigación (GIJN). Puedes leer una versión en Español aquí.)

Yemombeu “cadena suministro regua” – yopopi reta jokuae opaete producto reta yaguavae ndive jare jokuae keraiyave oyeapovae – oyechaka jaeko metei ivi ikaviyae ñeemoeraküa retape oyapo vaëra mbaravikiyembieka.

Yaipotarambueve yaikua ketiguiko oyekua jokuae yanderembiu retavae, opaete mbaeyekou reta ñoguinoi ivipevae (materias primas) jare oyeapoma tembiporurävae reta (productos manufacturados), ñee jeroguataa reta oikuama tembiokuai reta, maemboavai reta ambiental regua, mbaeñomia jare jupimbaevae tekoai regua.

Kuae päu ipiauvaepe mbaeyekou GIJN pegua roikua tembiporu reta mbaravikiyembieka pegua oyeporu oyeeka vaëra jokuae cadena reta suministro pegua oyepisi granja retarevae, océano reta, mina reta jare fabrica reta producto reta opama oyeapogue oñemee oïvae jare oyeeguavae retavi.    }

Keraitapa oyeapo mbaravikiyembieka cadena suministro regua

Jokuae cadena suministro jaeko rede reta compañía ndive oïvae, jare amogüe maemea reta oyapo jare omai opaete oyapogue reta. Ipuere oime kia oporombori oï materia prima retapevae, jare jokuae firma reta oipoepi tembiporu reta producto retapevae, jokuare mbaeñoguatua oyapo retavae jare jokuae centro reta omboipi omoaivae, jare jokuae omaemeevae reta guiraja producto opama oyeapovae oiporuvae retape aniramo oguavae retape. Jokuae producto reta ipuereko opa oyuavi  mercado rami: oime temimonde, aparato electrónico reta, takarära reta, tembiu jare moa reta.

Mbaravikiyembieka rupi oyecha opaete mbae mbae oñerenoigue reta iyipi jaeko ikaviyae ñee jeroguataa reta pegüara. Amogue kuaenunga reta oväe chupe mbaraviki tätague, maemboavai ambiental reta regua, mbaeñomia reta jare tekoai reta omboetembaevae.

Oipotayave, kianungavae oekakavietei conexiones regua yave jaeko oyovaicho oï jokuae retos tuichague ndive.

Oyeporutako jeta tembiporu reta mbaravikiyembieka pegua oyechaka vaëra keraiko oparaviki kuae cadena suministrovae jare jokuae mbaeti oyeapokavi jendarupivae, mina reta jare fabrica reta kuae producto reta jaikuae rupi oyeporuvae.

Kuae päu jaeko mbaeyekou reta cadena suminitro regua GIJN oime guinoi oipotague tembiporu reta mbaravikiyembieka pegua, ñeemombeu reta jare ïruye. Ipuereko oñemoiru ïru päu reta mbaeyekou reta GIJN pegua ndive (ñee inglés pegua ndive) oñemae reve oipotague mbaapo reta regua:

Oñemae kavi vaëra tuicha rupi kuae tekore, peparandu kuae kuatia rupi Yayemboe ñee aduana pegua retare yaeka vaëra carga reta jeivaere (aprender el lenguaje de las aduanas para rastrear cargas), oechaka IJAsia8 pevae Giannina Segnini oporomboevae ñeemoeraküa iyapoa regua yemboerendaguasu Columbiape. Jokope imiari código aduana regua reta oyeporuvae regua jare mbaravikiapo carga regua, meteirami jokuae oyeeka jokuae contenedores jare barco reta.

Pemaevi jokuae video GIJN peguare jokuae ñee jeroguataa AP Martha Mendoza ndive, keraitako oyeapo mbaravikiyembieka tembiokuai regua jokuae industria pesquerape.

Mbaravikiyembieka reta jetarupi oyeapovae

Jaeko metei ñoraro oyeapo yave moeraküa jokuae cadena suminitro regua añeteteramo, ereikatu ipuere oyeapo jaeñokavi, jecha ipuereko oime ñembotavi jare oñeñomi oïvae. Oatayaeko jokuae mirata jare añeteteguevae oyechaka vaëra jokuae redes suministro. Jaeramoñovi ipuere ikavi jokuae ñombori transnacional retagui jare ñeemoeraküaa reta ndive jokuae tëtaguasu reta mbaraviki iyapoa jare tëtaguasu reta oipuruvae, jokuae cadena iyipi tuichayae  jekopegua. Jaeko metei mbaravikiapoa, jetayae oiporu aravae jare korepotivi.

Jokuae jekopeguako, yavaiyae yaja vaëra ñavae jokua iyuapika retape (eslabone). Jokuae tembiporu reta jiru GIJN pegua oime guinoi ñeekuatia reta maemee regua, ipuereko jae Panjeva, PIERS jare enigma yavaiyae yaikua vaëravae.

Jechako jokuae mborokuai reta oñemeevae iyaviyaeko oechaka vaërra opaete mbae mbae reta oimevae, yavaiyaeko yaikua vaëra kiako jae jokuae compañía michimivae iya oï jokuae cadena suministro reta ndivevae. Yaraja vaëra jokuae propiedad jaikuere, ore mbaeñesieoa mbaeyekou regua oiporu Open Corporates, invetigative Dashboard jare Business and Human Rights Resource Centre.

Ñee jeroguataa reta oikuama maemboavai reta

Yepetei oime jeta maemboavai reta, ñeemoeraküaa reta jekuañoi oipea ñoguinoi maemboavai reta. Kuaepe oime ñoguinoi amogue ñemojanga reta.

Ñee jeroguataa Brasil pegua, oparaviki 2019 araape jokuae oficina mbaravikiyembieka reguape News y The Guardian, oeka maemimba Marfrig oguague, metei compañía so-o regua Brasil pegua, jaeko oñoguatu oiko jetarupi tembiu reta imambae peguavae, jare oikua guaka reta jae jimba okaru yoguireko jokuae ivipe jupimbae revevaepe. (Vea el artículo.)

2019 araape, jokuae ñeemoeraküaa Welt Am Sonntag oiporu ñeemoesiro reta jokuae oficina mbaravikiyembieka regua omboativae, oikua vaëra, jokuae restaurantes aleman reta jare maemee regua reta cadenape ñoguinoivae, oiporuko 40.000 toneladas guaka so-o retavae oñemee tuichague Brasil kotiguivae, jokuae JBS, Marfrig jare Minerva.

Jokuae ñeemoeraküaa reta associated Press pegua oväe chupe, 2016 arasape, jupimbaevae oyapo jokuae industria pesca peguavae sudeste asiatco koti, jokogui guiroguata yeyora koti mokoi eta oasa tembiokuai reta. Oeka reta kuae tembiu iguasugui supermercado koti jare tembiu iñoguatua reta maemimba reta pegüara Estados Unido pe. Yasoropai kuae mbaraviki rupi, AP omogana mbota Pulitzer jokuae mbaraviki públicope oyapovae 2016 arasapevae.

AP omeeyee metei golpe 2018 yasi araroipe, oväe rambueve jokuae atún aleta iyuvae pegua oñemeevae i irü tëtakotiguavae, yepetei jokuae omee jare omboyaovae reta Estados Unidos Pegua jeitei añeteteko jokuae producto reta jaeko salvaje. Ñeemoeraküaa reta  oñangareko jokuae mercado tuichavaere pira imearenda Estados Unidos pegua, oaikuemoña takärara reta, oparaviki reta metei chef ndive, oyapo reta prueba ADN pegua jare oyapo miari yavai opindapo retavae ndive mboapi continente retape. Oeka reta cadena suministros compañía pegua “yoguiraja oväe rupi irü iguasukoti opindapo ñoguinoivae retape, jokope imiari tembiokuaïra yoguiko reta mbaraviki rupivae regua, mimba jupimbaereve oyukavae reta regua jare opa oyuka tiburón reta, ballena reta jare delfín reta”.

Jokuae mbaepokiapo industria temimonde regua oime guireko tatagüe escrutinio.

2016 arasape, BBC oväe jokue michae reta oñeñoguatu yoguireko Siriapevae oyapo temiminde jokuae fabrica turca retape Marks jare Spencer jare  Asos pegüara, metei maemeerenda virtual. Natalie Kitroeff jare Victoria Kim ñeemoeraküa reta Los Angeles Times pegua, oikuatia reta 2017 arasape “metei camisare 13 dolare jepivae, metei oparavikivae 6 dolare omogana metei arajaipe”, matei articulo ombojeseguayuapivae: “Keraiagüako Forever 21, jare ïru omaemeevae reta, oepi jokuae mbaraviki añetete rupi kavi oyapovae reta fabrica reta rupi oyapo temimondevae jare jokuae iparaviki mboviyae omboepi chupe retavae”.

Arasa 2018 yasi yaguiyepe, CBS News omondo República Democrática Congope jokuae corresponsal Debora Patta pe, meteirami metei equipo ndive, oyapo vaëra metei moeraküa michae reta keraiko oyapo mbaravikivae regua jare oiporu reta tembiokuaira mina cobaltope, metei ingrediente jokuaerai teléfono móviles retape jare computadora reta. “yepetei jokuae equipo CBS News oime guireko permiso jokope oï vaëra, jokuae mbaapo minería cobalto regua jaeko ipiakaviyae jokuae guardia reta oñangarekovae oyopia reta iyapimbaevae, mbovikatuñoma oata ojo oväe vaëra yave, oiporu vaëra chupe reta kuatia jare tupapirekuatia”, jei CBS.

Yasoropai jokuae metei ärekia oñemi oïvaere, CBS jei añetete rupi jokuae computadore reta cobalto pegua RDC pe mbaetii oparandu reta jokuae cobalto michae retako oekivae regua. Jokuae compañía reta tuichaguevae jei reta mbaetiko oiporu jokuae cobaltovae.   

Metei articulo 2013 pegua oñemoeraküa Mother Jones pevae jare oikuatiavae jae Andy Kroll, omaekavi jese jokuae mbaepokiapo ambienetales regua jokuae fabrica reta China Walmart peguare. Opa omboapi jokuae auditor reta compañía pegua mbaeti oñangareko ñoguinoi iparavikirevae.

Ñemomiari reta ONGs ndive oyeapovae ikaviyaeko

Ñeemoeraküaa reta oparaviki kuae áreapevae guiramui omombeu ikaviko oyeapo jokuae yopopivae jokuae ñomboati reta no gubernamentales ndive, nacionales jare locales ndive oikuakaviyae tuicha rupivae jokuae sectores reta reguai, jokuae tembiu iguasu rupigua reta, temiminde reta, tembiporu reta extracción pegua jare opaete mbae reta oyeporuvae electrónico pegua reta. Jaeramiñovi ipuere oväe chupe pista reta guiramuiyave oyeapo vaëra tekoasa jokuae medios locales retape, sindicato reta, jokuae ati metei remivae reta jare jokuae fuente reta institución pegua oñangareko omoañeteteka vaëra mborokuai retavae.

ONGS reta guiraja tenonde mbaraviki reta ikavigue jokuae cadena suminitro regua. Jokuae moeraküa Grenpeace pegua mbaravete tuichague iguasupe, araivo 2018 pegua, oñevae mbiatiti tuichague mbaraviki regua jare mbaepokiapo pindapo regua ikavimbaevae jokuae flota ipe opindapo mati rupivae Taiwán pe. yasi araroi 2018 pe, metei coalición opaete iviguau rupi oïvae sindicato pegua, ñomboati reta oepi yoguireko oparavikivae reta tekoai reguavae jare ñomboati tëta ipo reta oepi tekoai rupivae, omondo reta tekopochii genero pegua jokuae cadenas suministro temimonde reguape.

Amope, amogue ñeemoeraküarenda reta oparaviki activista reta ndiveñovoi

Carte Blanche, Sudafricape, oparaviki jokuae iyarakuayae trafico arma reta peguavae ndive, Kathi Lynn Austin, jae oeka mboka jaï reta oñeväe chupe jokuae rinoceronte oyukaguarivae reta jenda rupi jare jokuae fabrica República Checape. Jokuae serie reta irundi yemboyaope oïvae, oyapovae Sasha Schwendenwein, jokuae programa pukuyaevae jokuae ñeemoeraküa iyapoa mbaravikiyembieka regua Sudáfrica pegua, omoingue jokae moeraküa Mozambiquepe, Portugal, Sudafrica, jare Estados Unidos pegua reta, oñangareko jare oyapo miariyovai jetavae empresa iya retape, oipiguara yoguiko jokuae regitro público reta jare oñemi reve oiporu yoguiko ärekia reta.

Oñemoangueko jokuae corporación reta

Jokuae mbaepuere guinoi mbaravikiyembieka cadenas suministro reguavae oiko, añetete, ñemoangueko rupi ipuere vaëra oyapo tuicha rupi jokua nivel propiedad jare responsabilidad.

Oñemee metei ñemoiru jekuaeaveiño jokuae mborokuai simbika reta regua jare mborokuai opaete iviguau rupi oïvae oñeñonokavi vaëra jokuae teko reta corporativo regua. Opa oyoparague oyeapo jokuae sistema reta oiparavo vaëra corporación reta, amogue oyapo mburuvichaguasu retavae, ïru oyapo ONGS retavae jokuae Know the Chain, Turning Point jare Corporete Human   Rights Benchmark.

Jokuae ñemoangueko corporación reta regua arañavo oyembotuicha ojo oñevae vaëra jare oyeapokavi vaëra maemboavai tuichague reta jokuae cadenas suministrope oyeapo metei industria consultores pegua ombori vaëra jokuae corporaciones reta oyapo “mbaravikiapo reta” operación reta regua. RepRisk, metei kuaenunga firma reta, jei iyeupeguaiñovae “yasoropai jokuae tembiporu ñandembaeiño ñanoi arakuarupi ñeemoeraküa reguavae, RepRisk oñangareko arañavo rupi  80.000 oasa ñeemoeraküa iyapoia retare jare fuente ikavigue retare. Oyekuakavi vaëra jarembae maemboavai reta, kuae revisión oyeapo oï 15 ñee retape”

Erei aguiye eäro kuae campope toime mbate ñemoesaka. Jokuae moeraküa consultora reta oyapovae corporaciones reta pegüara maemboavai reta tuichaguevae regua jare jokuae registro corporativo reta cadenas suministro pegua mbatimbate oyeporu prensa reta pegüara. Amogue ñeemoeraküaa reta oväe chupe fuentes firma retape oyembojupia reta inversiones pevae tëtaigua reta ndivevae oparaviki vaëra.

Jokuae maemboavai oï cadenas suministro retapevae jekopegua  ipuereko ikavi guinoi ñombori transfronteriza ndive ñemoeraküaa reta katuai, jokuae tëtagusu reta oyapovae ndive jare oiuporuvae ndive.

Metei revelaciones tuchague oechaka compañía retavae guiraja tenonde oyeapo vaëra jokuae mborokuai reta, jokuae mborokuai 2010 pegua California pegua ñemoesaka cadena suministro regua jare jokuae mborokuai 2015 pegua tembiokuai piau regua, Reino Unido pegua.

Michipeguaño, ipuere ou oväe omaemeevae retape jokuae ñemoesaka opaete rupi.

Amogue tëta reta iviguasu rupi oïvae, jokuae arakuapiau omee oportunidad jokuae ombaeguavae reta ipuere vaëra oecha jare oeki telefonogui jokuae etiqueta tembiu regua, jare oecha vaëra kiapeko oyeapo jokuae productovae, kiaeko oyapovae jare keraiko oyapovae. Erëi katu, añave rupi kuaenunga ñemoesäka oñemoiru oïvae mombiriyae oï opaetevaegui.

Jokuae impacto medio reta guinoivae jaeko metei maemboavai

Jokuae medio reta oikuakuvae ipuere oime guinoi impacto ikavigue.

2017 araape, metei yemboe Strategic Management Journal pegua opa oyapo “jokuae artículo ikavimbaevae oï medio reta rupivae jokuae yemboavai ambientales regua, sociales jare gobernanza omoiru jokuae yeparavo yemboavai regua metei firmape”.

Amope, guiramui, ipuere oepi tekove oparavikivae retagui. Ñeemoeraküaa AP pegua, Martha Mendoza, jare iñeiru reta ndive, oyapo  metei mbaravikiyembieka pañandepo juri yasi kuae guiraja guinoe yeyorape mokoi eta tëtaigua reta oparaviki yoguireko täta rupivae jokuae kaa reta opindapoa rupi Indonesia pegua.

Nichole Pope, metei ñeemoeraküaa jaeiño oparavikivae, jae oyapo mbaravikiyembieka jare ombaekuatia oiko jokuae ñomboati reta no gubernamentales jeivae pegüara, jae jei ikaviko oyemboaikuere jokuae tekoasa reta, jokuae naturaleza oime oiko jekopegua jare jokuae tëta ipo reta itekoai mbaeti oyemboete jekopegua. “Amope oata kuaenunga tembiporu reta” jei jae, imiari yave jokuae, “ñanemiari yave tuicha rupi jokuae yemboetembae retare fabrica mbaeñoguatua retape, yamojanga yave, jokuae michäe reta oparavikivae regua, jokuae instituto marca pegua jaeñoma oyasia ñandegui jare oyembosiri. Oyapo tuichague moeraküa reta, jare jei matiko che aikua jokuaeregua jare jaemaietei oyembosiri jare oeya iparaviki jokuae proveedorpe, ojo oäro oï opa vaëra ñakañi jokuae maemboavai retagui”.

Erei kuape mbaeti opa teko reta. Metei fabrica omokañitei yave metei contrato jokuae marca oikuavae ndive yave, kuae ipuere guiraja omokañiteika mbaraviki amogue oparavikivae retape, jare kuriyave mbaetima ombori  jokuae victima reta. Ñeemoeraküaa reta oväe chupe violaciones yave oechakatateiko añetetegue jokuae marca reta oyopiaka vaëra jokuae teko reta jare jokorai ombori vaëra añetete rupi jokukuae oparavikivae reta oiporara yoguireko violación retavae. Jokuae presión oyapo marca reta tuichaguavae opaete mbae mbae reta jepirevae jare arapapaka reta omee vaëravae, erei jokue temimonde reta reguai, guiramui oechaka ikavi rupi jokuae maemboavai regua.

Guiramuiyave, oyeapo moeraküa kuae mbaapo retare yave tuichrupiyaeko yavai. Jokuae ñeemoeraküaa reta oyapo mbaraviki campo rupivae jokuae mbae mbae reta jenda arakaevae rupi yaecha yave Indonesia (jokuae aceite palma pegua guinoi vaëra manufactura) oiuporara retako yemomburu jare ñoraro. Jokuae ñeemoeraküaa Gaspar Matalaev jekuaeñoi oyeokenda oiko Turkmenitan pe oyapoguire mbaravikiyembiueka jokuae mbaraviki oiporara yuguirekovae reta mandiyu jenda rupivae regua, erëi jei jokuae international Labor Rights Forum jare The independent, oiporara oiko mbaerasi.

Kuae päu mbaeyekou reta cadena suministro GINJ pegua:

  • Oikuatia opaete moeraküa reta jare omee ñemojanga
  • Omombeu tembiporu reta ikavigue mbaravikiyembieka pegua, moerakua jare ïru mbae mbaeye metei hoja cálculo peguape.
  • GINJ oyapo yasoropai contribución retape kuae paü recuro pegüara. Peikuatia oreve kuaepe.

Foto de portada: Cadena de suministro/Ministerio de la Producción-Perú (creative commons)

Comparte este artículo por: