Iyapoa: Tomasa Aramayo Cruz

(Esta guía periodística sobre ideas para investigar el cambio climático fue traducida al guaraní por la Red Ambiental de Información – RAI, y publicada originalmente en inglés por Toby McIntosh, para la Red Global de Periodismo de Investigación (GIJN).

Kuae päu tembiporu GIJN pegua jaeko oipota oyapo jeta rupi mbaravikiyembieka omoeraküa vaëra maemboavai ara regua.

Tenondeape, romboipi jokuae articulo omee ñemongueta jupivae mbaravikiapo regua mbaravikiyembieka pegüaravae.

Mokoïape, roväe chupe ñee reta ikavimbaevae ñeemoeraküa renda reta regua imiari arayepoepi regua jare mbaeyee rako ipuereta oyapo retavae.

Moapiape, romoeraküa enlace reta amogüe tembiporu ikaviyaevae regua oyemondo ñeemoeraküaa retapevae.

Foto: Pixabay

Meteïa: ñeemoeraküa iyapoa mbaravikiyembieka regua jare arayepoepi

Arayepoepi: oyeapo mbaravikiyembieka arasa reta itekoasa reguavae, oikuatia James Fahn, mburuvicha tenondegua ñeemoerakuarenda pegua ivi jare internet regua, oikuatia pañandepo ñee añetete pegua oechaka tape mbaravikiyembieka regua ñeemoeraküaa reta pegüaravae ipuere vaëra oeka jare oikua oväe tekoasa arayepoepi reta regua (2019).

Jokuae reta ñoguinoivae jaeko:

-Jokuae oyereraja tenondevae jaeko keräiko emisiones de gases invernadero guirókomegua mbae mbae retavae jare jaeko ñoguinoi, tatäpi iyapoarenda reta, petroleo jare gas jaeko maepiti añetetegue oyeapo jese mbaravikiyembiekavae.

-Oime jeta ïru industria reta ipuere oyeporuvae oyeapo vaëra jesegua ñemoerakua tipikatuvae

-Ñeemoeraküaa reta mbaravikiyembieka regua oyapotako mae jare omoeraküatavi keraiko jokuae mbae oipota oyapovae reta oyeanduka política gubernamentales pe jare keraiko jokuae políticavae. “Jayave ¿mburuvichaguasu oipotapa omoikavi oï jokuae arayepoepi regua aniramo jekuaeñoi oipota guirökomegua oï?”.

-“Ñeemoeraküaa reta mbaetitako oikua ñoguinoi mbae mbae oasavae jëta reguaño, oikuataviko opaete mbaeko oasa oï ïru tëtaguasu reta rupivae”.

-Oikuatako omae mirata retare omoañeteteka vaëra mborokuai reta jare oñangarekotavi oyeapo kavi vaëra.

-Toñeangareko yepoepika reta oyeapovaere oyemboai vaëra jokue emisiones reta.

-Toyeapo mbaraviki ikague oñemoeraküa vaëra jokuae maemboavai oeya arayepoepi reguavae.

-Toyeapo mbaravikiyembieka jokuae ati activista reta regua oparaviki ñoguinoi arayepoepi reguavae, imaepiti retare jare kiaguiko oväe ñoguinoi iyeupe korepotivae.

 -Mbaravikiyembieka yeapokavi regua oyeapovae oñemombeu vaëra  jare oñeñonokavi vaëra arayepoepi ndive.

-Toñemae kavi mbaapo tuichaguere guirovia oñeñonokavitavaere jare oyepoepikatako arayepoepivare

Miarimombeuarenda reta ipiakatuyaeko iparavikire ereikatu iviguasu jekuae jendi: “ereiko metei ñeeriru oyuvanga oïvae ipiauyae ñeemoeraküaa reta peguara oñoraro ñoguinoi iviguasurevae 1,5 °c”. Kuae articulo 2019 arasa pegua oikuatiako Mark Hertsgaard arakavire oñangarekovae tëtagäsu pegua, jare Kyle Pone, ombaekuatiavae juvicha jare editor The Columbia Journalism Review. Oikuatia reta:” oyuvanga vaëra coberturare clima regua añave rupi, opaeteseri ñemoeraküarenda Estados Unidos pegua reta mbaeti Viteri oikuakavi jokuae maemboavai reta ñoguinoivae, oime metei tren oyemongueta pochii ñadekotivae, jare jee jaeko arayepoepi. Jokuae mbaetiko jae alarmismo; jaeko metei cietifico oyapovae.

Iñee reta jae kuae:

-Aguiye emboeko jetavae reta jare eyeapisaka michae retare.

-Pemboipi peyapo mbaraviki clima regua, erëi aguiye pembosiri cobertura climagui.

-Yayemboe cienciare.

-Aguiye peñogüatu peivitepe jokuae ndaye reta

-Toyeeya ikotia jokuae Beltway iyarakua.

-Pembori tëtaguasu ichroköko.

-Pemoïa yeapokatu reta.

-Aguiye ekiye epövee nepoäkape.

Mbaravikiapo ñeemombeua jupivae ara regua jaeko metei tembiporu oyeparavo oïvae regua jare jei koräi añave ñamoia ara reta, metei ñemoätangatu ñeemoeraküa iyapoa reta iyemboati oñemopuapiauye arasa 2019 yasi araivipevae kuae oyapo Columbia jaeko revista periodismo pegua  nación, kuae ñomoiru jaeko la Guardian ndive. Jokuae ñomoiru reta guinoiko irundipopa (400) oasayee ñeemoeraküarenda reta jokoraivi guinoi audiencia oyoparaguevae jare oipitiseri 2 mil millones jokope ñoguinoivae reta.

Columbia Revista Periodismo pegua jare Nación arasa 2019 pe omboati ñeemoeraküaa reta ikavigue, científico jare guinoi arakua ara reguavae reta “oñemee vaëra ñee piau ñeeriru yuvanga regua ñeemoeraküa iyapoa retape oyuvakera oï oyeapo vaëra Kuri 1,5 grados, científico reta jei rami, jokuako oyeupititavae.” Pemae videore jaeko ñemboati municipal regua oipiti oï pandepo arajai imiari ñee reta reguavae. Ñeemoeraküaa medioambiental jaeiño oparavikivae Londrepe oikovae, Juan Mayorga, jae oechaka traducción karaiñeepe Twitter rupi. Jokuae conferencia oyeapovae jaeko oë metei pistoletazo rami metei mbaravikiapoa Covering Climate Now jeevae  ima arasa peguavae kuae jaeko ima arasa pegua oyeapo.

Pemae jokuae ñeemomichi conferencia peguare CJR pe jare Jon Alsop. Ïru kuatia reta jare piamongueta conferencia pegua:

Eduardo Franco Berton, jaeko Red ambiental omopuavae jare editor ñeemoeraküaa Bolivia pegua, oyapo metei yemombeu GIJC 19 pe jare oyapo ñeemomichi chiu puntos clave retare kuae hoja arakua reguape.

Kuae arayepoepi jare ñeemoeraküaa reta oipotatei oepivae, Corine Segal Literary Hub pegua.

Yaipota metei iyarakuavae ñeemoeraküa pegüara arayepoepi regua Coveringclimatenow pe, metei miari Jill Hopke imbae oporomboevae adjunta priodismo pegua facultad comunicacionpe universidad Paul pegua jare;

Ciencia, publica, política: The Trouble With Climate Emergency Journalism, de Matthew C. Nisbet, oporomboevae comunicación, política pública jare asuntos urbanos universidad Northeastern pegua jare ombaekuatiavae revista pegua juvicha reta Environmental Communication.

Jokuae artículo el Guardian medio reta omboaya ñoguinoi arayepoepi reguavae – jokorai ipuere oyeapokavi outa oïvaepe ndei 2020 mbove (ñeemoeraküarenda reta mbaetinunga ikavi ñoguinoi jokuae materia arayepoepi reguape):

-Toñemaekavi jokuae yepetëi michiraimivaere ereiko tuicha rupi oyekua jokuae oñangareko jare ipiatiti arayepoepirevae.

-Ñanemiari arare, yepetëi jokuae candidato reta mbati oyapo.

-Ñamoia ara miarimoeraküa ñanereta pegua rami.

-Ñamaekavi jokuae oyeapokavitavare.

-Yaiparavo kavi ñee reta.

Jokuae yemboavai arayepoepi regua jaeko metai tekoasa sección ñavo peguara, Rosalind Donald imbae, jaeko candidata doctorado pegua yemboerenda periodismo Columbiape, oyapo piamongueta jokuae ñemoiru cobertura reguare jare arayepoepi regua opaete imbaekuatia rupi. Iñeesiro: tekovekatu, infraestructura, política, yepoepia reta arayepoepi regua jare oyakaovae, ñangarekoa taëtaguasu pegua reta, maemboavai reta ikavimbaevae, yuvanga reta jare tembiu reta, jare maetia regua. Oñemoeraküa 2019 arasapevae Columbia Journalism Review regua. Pemaevi mtei articulo Donald Trump iñemonguetare 2019 arasa pegua jokuae tema reguañovi:

Oyapo juri ñoraro prensa ndive mbaeti oikuakavi reve omoiako arayepoepivae.

Guinoi pañandepo ñeemoesiro “mbaepokiapo ikavigue” kuae oyapo Covering Climate Now, metei mbaravikiapo yombori regua guinoi irundipopa (400) ñeemoeraküarenda reta oñomoiru ñoguinoivae.

  • Erëi pere cienciape.
  • Yemboavai ara regua jaeko metei tekosa opaete rupi oïvae.
  • Peya ikotia jokuae jae “jae jei perevae”.
  • Peyeopia jokuae catastrofismo gui.
  • Aguiye oasaete eiporu ñee yavaigue.
  •  Eiparavokavi reikuague reta – jare activismo – paravetevae regua, tëta reta ipïra jare tëtaigua indígena reta.
  • Peñemoakatu jokuae mbaeyoea jovivaegui.
  • Tekoasa reta ara regua tuichavae jaeko tekoasa reta ara regua.
  • Toyeya jokuae mboroguirovia oasaguemavae jokuae cobertura clima regua omboyovaicho jetavae ndive jare omokañika korepoti.
  • Tumpa iporoau rupi, aguiye peiko plataforma rami jokuae ara guiroviambaevae reta ndive.

Jokuae fundación Neiman omboarete yasi noviembre 2019 arasape metei taller jokuae cobertura arayepoepi regua jare omoeraküa video sesión reta regua. Neiman omoeraküavi amogüe tembiporu reta.

How the Wall Street Journal Reported on ‘The Price of Climate’ (keraipa Wall Street Jornal omoerakua jokuae ara ´jepi regua´) oikuatia metei serie mbae oyekuavaegui opaete ägue reta ndive jare kuae ombojee “The Price of Climate” (ara reta jepi) kuaegui omboipi oeka mbaapo reta amogue ivi ikavivae omboyeupi rami jepi jokuae arayepoepi oechaka rami.  Jokuae artículo oñemoiru oï miariyovai editores ndivevae WSJ pegua, oyekua Climate Journalism Lab pevae, metei parte Storybench jokuae yemborenda periodismo pegua universidad Northeastern omombeu tekoasa reta periodismo arayepoepi regua.

Oñemoerakua kuae arayepoepi regua yave oime guinoi arakua oporomboevae universidad Harvard pegua Daniel Schrag, guiroguata jokuae universidad Harvard vae Medio ambiente peguara (2019 arasape)

Oipota koarai:

-Yaikua kavi ciencia.

-Toyembotipi piamongueta keraitako jokuae tëtaigua reta ipuere guiraja tenonde arayepoepivae – jare agiye tomombita.

-Toyemoingue yaikorenda jupi rupi.

-Timiari tëta ipo reta itekoasa regua.

-Toyeporu mbaravikiyembieka omboyovaicho vaëra mburuvicha reta.

-Yaikua yemboyao partidista reta.

Foto: Pixabay

Jokuae ñemoeraküa neozelandesa Stuff oväe chupe oyepoepika tuichague rupivae metei marandu oyapo imaemonguetaa retapevae cobertura arayepoepi regua jokuae ñeemoraküa iyapoa reta ndive jare jokope oikua imaemonguetaa reta oikuayaeko oyapo yekuravae. Metei escala pandepo punto retavaegui metëiape oïvae jaeko pochiiyaevae jare pandepoa jaeko “ikaviyeye”, jaeñoma 51% oechaka imae ñeemoeraküarenda retare mboapigui osamivae. Maemonguetaa reta jei ore roipota roechavae jaeko mboviño jokuae pochiigue reta, jare toyekua tekoasa reta “meteiñavovae regua” jare toñemae kavi empresa retare jare mburuvichguasu retare. Stuff oipoepika korai: royapota articulo ipiuvae jare formato reta oyekuatia vaëra, “romboaikuereta ñee reta ikavigue jokuae marandu oipoepika reta articulo reguavae, oñemaeta jokuae angulore jare marco ñande cobertura reguare; jare romoirüta jokuae tekoasa ikavigue roguinoi arayepoepi reguavae”.

Ñamoia arayepoepi: jokuae ñeemoeraküaa reta oyavivae jare keraitako oyeapokavivae. Metei articulo Neiman Reports imbae arasa 2018 peguape oyeapo metei miariyovai ñeemoeraküaa Estados Unidos pegua ndive Elizabeth Arnold jeevae. Jokuae ñee omeevae jei koarai: Aguiye eyeokenda jokuae maemboavaipe jare yemomburupe; eikuavi jokuae tëta ipo reta oyapo ñoguinoi omboyovaicho vaëravae.

Mbaepokiapo ikavigue oñemoia vaëra arayepoepi ñeemosiro ndive. Ova ñeemoeraküaa reta ñeemoesiroa imiari oñemoeraküa kavi vaëra arayepoepi regua metei articulo 2017 peguape Global Editors Network imbae.

Ways to Reaching Climate Change Deniers With Your Reporting, por Arthur Wyns, oñemoerakuako red internacional rupi ñeemoeraküaa reta ndive. Wyns mbaravikiyembieka iyapoa arayepoepi regua oï yemboatiguasu tekovekatu peguape, jei oipota oyeapovae:

-Yaiporukatu ara yayeapika vaëra “ïru retare”.

-Ñaväe meteirami ikavivaere.

-Ñambojee meteiñavo ángulo yaiko pipevae ndive.

-Ñamee ñanderova arayepoepire.

-Emae kavi eiko.

-Yaeka päve ñanemae ïru ivi iyapi pegua reta ndive.

Kerapa jokue empresa paraguya michimivae oyekuaka opaetei iviguasu rupi jokuae ñemoeraküa oyapo arayepopi reguavae ndive. Kuae miariyovaipe, editor reta Surtidor pegua oikuatia mbaaporupia arayepoepi oñemoia vaëra. Surtidor omogana meteia “mbota planeta” jokuae foro ñeemoeraküaa reta regua oyepo Eurasiapevae, oyemboarete Almatypevae (Kazajstán), ñemoeraküa oyapo deforestación regua jokuae región chaco paraguay reguavae.

Metei articulo Emily Atkin, guiroguata metei blog Heated jeevae, oyemoingue arakua reta cobertura arayepoepi regua jokuae poañandepo mboapi ñeemoeraküaa reta Estado Unido pegua ndive jokuaei oyapo retavae.

Jokuae oyemombeu retavae:

Geoff Dembicki, VICE: “mbaetiko opaeteivae guinoi metei ñeeño. Metei miari oyeapovae oipota jei oyechaka oï jokuae ñoraro oyapo retavae guiroviakatua reve oyapovae”

John Upton, Climate Central: “reyapo yave ñemoeraküa ivi regua, emee prioridad jokuae zona reta mboviyae guinoi ingresovaepe, eparandu jokope yoguinoivae retape maemboavai reta [yemomburu regua/tendencia oyuvake arayepoepi ndivevae] jare mbaera oyeapo oï oepi vaëra chigui retavae”.

Ñeemoeraküaa reta omoia arayepoepi yave jaeko oikuata amogue aspecto básico Jennifer Ludden imbae, editora ara regua jare energía National Public pegua ñeerenduka Estado Unido pegua.

Mokoïa: miäri cobertura mediática regua jare arayepopi

¿Jekuaguirave oïme ñoraro? Ñeemombeua ara regua reta ojäa opaete cobertura ikaviguevae jovai. Abby Rabinowitz, oikuatia oiko Columbia Journalism Review (2019 arasape) omae cobertura arayepoepi reguare jare oikuatia “oimerambueve jeta ñeemoeraküaa reguai reta ara regua oikuapäve ñoguinoi jokuae sala prensa pegua mbaetiko omoia kavi ñoguinoi ara, jetavae jei CJR pe oime yave oyekua jeta tekoasa ara regua mbaetiko oyeporu mbate jokuae cobertura ikavivae.”Oyekuatia jeta mae reta. “jokuae punto ikaviyaevae, jei ñeemoeraküa reta, echa jokuae tekoasa reta ara regua oipotako jeta mbaapoa reta jare oyembojisi kavi miari reta, oñemee mbaeavai reta teko reguavae”.

Oyeupi arayepoepi: ¿ñeemoeraküa regua reta oime guinoi tupapire campaña regua? Ingerid Salvesen, oyapo iyemboe instituto Reuters 2018 arasapevae, oyapo mae campaña Guardian regua “Keep it in the ground” omboyeupi vaëra jokuae combustible fósiles oyeporuvae desinversión regua. Oyeparandu jokuae ñeemoeraküa regua oporoepivae jaera iyipi añetetevae ani oikotara jokuae ñeemoeraküarenda reta iñangarekoärai.

Jokua yemambeko: The Role of the Media in Public Disengagement on Climate Change Elizabeth Arnold, Associate Professor of Journalism, University of Alaska, 2018 arasape oikuatia “Kuae miarïñesiro oyemboaikuere oïvae michiyaeko echa imiari oï maemboavai arayepoepi reguañoetei jokuae oeya piakañi jare yemboavi jetavaepe.

Foto: Pixabay

Jokuae ñeemoeraküaa iyapoa reta omokañitei omboyuapi vaëra punto reta arayepoepi regua. Metei articulo 2018 pegua Emily Atkin New Republic keraiko jokuae cobertura oñemoerakua fenómeno meteorológico reguavae mbaeti guirovia arayepoepire.

Ivigusu oiporara oï. ¿Kereitapa yaikuatia jesegua? James Fahn jare Mark Schapiro, mbaekuatia iyapoa reta medio ambiente regua jare oporomboevae reta oyapo yemboe posgrado reguavae “ñeemoeraküa rupia ivi regua” yemboerenda ñeemoeraküa regua UC Berkeley pegua, California Magazine oyeapo chupe reta miari yovai 2019 arasape.

Jokuae ñemoeraküa reta kaaguasu okaivae regua omoembipe yoaka cobertura arayepoepi regua. Editora pública NPR pegua Elizabeth Jensen 2018 arasape ombotimbo cobertura NPR pegua.

Ñeemoeraküaa michi reta Canadá pegua: pemboipi pemoeraküa arayepoepi regua metei emergencia rami. Sean Michael Holman oporomboevae oñomoiru oï ñeemoeraküa iyapoa reta ndivevae universidad Mount Royal Canadápevae, 2019 arasape oikuatia metei tupapire prensa canadaigua reta iñmboatiguasu peguara jokope oipruvae jaeko aguiyema toyangarekombate jokuae realeza britanicare jare tomae kavima arayepoepire.

Mbaravikiapo ñemoeraküa cadena Estado Unido unido pegua oï ñeemoeraküaa renda urgencia peguape arayepoepi regua. Metei moeraküa 2019 arasa pegua Public Citizen, metei ati Etado Unido pegua oipotayae opaete peguavae.

Jokuae iviguasu opama oñererokomegua oï. Ñeemoeraküaa reta oñangarekotako kuere metei tekoasa ikavyaevae rami. Jaeko kuae metei columna exortativa 2018 pegua tuicha rupi oyeparea  jokuae colunnista Washington peguape Post Margaret Sullivan.

¿Maenunga cobertura arayepoepi reguapa remongueta ñeemoeraküape? Ndeko reikua rëi maenunga tëtaguasupe reikovae oikokatuvaepe ani jokua paravetevape. Kuae articulo Laura Hazard Owen Neiman Lab oikuatia metei estudio omoerakua jokuae papaka arapoti 2019 arasape jokuae Global Environmental Change. Ñeemomichi Neiman imbae: “yemboati reta ñeemoeraküa regua tëtaguasu reta oikokatuvae pegua jaeko jekuae oyemboya oï oyapo vaëra arayepoepi regua metei mbaapoa política interna rami, erëiko jokuae tëtaguasu paravetevae reta jekuae imiari jokuae mbae mbae reta opa ikomegüa kuae ivipevare jare oyemboya ñoguinoi opaete tëtaguasu reta ndivevae”

Jokuae cadena televisión pegua reta imiari arayepoepi regua jaeñoma meteivesemi mokoi kuarasiti ñavo coberturare jare jokuae ola jakuvae regua. Metei piamongueta oyapo jokuae ati Estado Unido pegua retavae Media Matters.

“mbaeti mbatee yayapokatu ñai”: mokoipa chiu ñeemoeraküaa reta latinoamericano oikuatia metei editorial arayepoepi regua. Metei articulo bloc periodismope jare America Centrope Knight Universidad texa pegua. Pemonguetavi karaiñeepe jare portuguepe.

How Journalists Can Engage News Audiences on Climate Change, por Kamyar Razavi, ñeemoeraküaa jare doctorando oyemboe oï  nexorevae jare ñemoeraküa ñemoikavia regua jare ñemomiari ara reta regua.

Yeapokatu ñemoeraküa ara regua: irundi desafio jare metei señal ñearo regua (Four Challenges and One Sign of Hope), ñeemoeraküa regua Kristine Angeli Sabillo Challenges Fundation pegüara. Sabillo jaeko miari jeroataa multimedia cadena televisión pegua ABS – CBN Filipina pegua.

Ñemomiari arayepoepi regua ñeemoeraküaa reta ndive jare ñeemomiari iyapoa reta. Kuae tupapire 2016 pegua John Wihbey jare Bud Ward omoingue yemboe teko reta regua.

Mbaekuatia arayepoepi regua. Kuae articulo 2014 pegua Columbia Journalism Review pegua. Oikuatiavae Alex Sobel Fitts, guiraja jesegua yuapi rami: “kuae ñeemoeraküa regua reta mbaeti oikuakakavi ñoguinoi tëtaïgua retape jokuae mbaepochii oyekua oï ara raguvae, jaeramoko mbaravikiyembieka regua reta jare ñeemombeua reta oipota yoguiraja oväe ñoguinoi chupe  mbaekuatia moesiro yepoepi rupi.”

Ñemomiari ambiental regua (environmental Communication) omoerakua arasa 2019 iyipigui oyemoingue irundi articulo jokuae ensayope guinoi jesegua korai: “Ñeemoeraküarenda arayepoepi regua: ovëma ara jai ñañeñono kavi vaëra (Time to Adapt)”. (Jokuae artilo reta oï metei muro jaikue oyemboepi vaëra, erëi jokuae sitio web amope omoerakua articulo reta opaetei kavi oyemboepimbae reve).

Jekuaeño ñanoi kuae ivipe (Keep in the Ground) jaeko metei serie jare articulo The Guardian regua. Eyeapisaka kuae serie podcasts 2015 pegua jokuae yoaka jaekatuaiño oyapovae guiroguata cobertura Guardian regua, jokuae desafio oñevae chupe ex editor reguavae jokuae jefe Alan Rusbridger oñeväe vaëra metei tape ipiauvae oñemoeraküa vaëra arayepoepi regua.

Jokuae ñeemoeraküa ambiental ipuere ombori oepi tëtaïgua reta jokuae yeyora reta oëvae. Jokuae oata oñemoeraküa medioambiental regua jokuae tëtaguasu Georgiapevae jaeko mbaapoa regua kuae articulo Eric Freedman, oporomboevae ñeemoeraküa regua jare mburuvicha Centro Knight pegua jokuae ñeemoeraküa medioambiental regua jare Universidad Estatal Michigan pegua.

Foto: Pixabay

Mboapia: tembiporu reta ikavguevae

Oime jeta tëta reta ikaviyeye omoeraküa arayepoepi reguavae, jokuae ecologista reta, agencia nacional reta jare organimo internacional reta iyemboati rupi oyeapovae.

Jokuae foro internacional ikaviyaevae jaeko jokuae ati intergubernamental pegua reta arakuarupia arayepoepi regua (IPCC). Jare jaeko ñomboati reta jupiguevavi: jokuae convención Marco Naciones Unidas areayepoepi regua (CMNUCC), jare jokuae Organización Meteorologica Mundial (OMM) jare jokuae programa Nacione Unidas Medio ambiente peguara (PNUMA). Fondo verde ara pegüaravae (GCF) jaeko metei fondo korepoti imeea opaetei iviguasu rupi oïvae centrado oï oyeporu vaëra oyuvake rupi jokuae oyemboipi oyeapo kavi oïvae jare oñeñonokavivae jare jokua fondo Mundial Medio ambiente pegüaravae jaeko ïru yembori korepoti omee oïvae.

Kerai jokuae organismo internacional ombori jokuae ati reta omboipi vaëra oyapo mae yemboatia rupi, oyapo kuatia ñesiro ikaviyae ñeemoeraküa peguaravae. Kuaepe oime oï enlace jokuae kutiañesiro mae iyapoa reta regua IPCC, PNUMA jare CMNUCC.

Jokuae ñemoeraküa reta oepi arayepoepi opaete iviguasu rupivae oime ñoguinoi Inside Climate News, Earth Journalism Network, The Daily Climate, E&E News, Ensia (centrada oï ñemoikavi pegüara) jare China toñemomiari (inglés pe jare chinope). Emae metei kuatia ñesiro pukuvaere Society for Environmental Journalists jare ïru pukuyaevae jae Milken Institute School of Public Health de la George Washington University.

Kuaepe oime oï sitio ikaviguevae oyeapo piamongueta rupi ñeemoeraküaa reta peguara, jokope yandepuere ñaväe miari reta ikavigue arayepoepi regua, jokuae jenda jare yoaka kerai oikovae regua.

Covering Climate Now, metei ñomoatangatu yombori regua oyemboipi 2019 arasapevae jokope 400 oasa ñoguinoi miarimombeua reta, oime guinoi metei päu tembiporu rata regua secciones mbaepokiapo ikavivae regua, jokuae aspecto básico, yembotipi, plazo reta jare ñemoikavi ara regua.

Arayepoepi: metei mbaravikiapo omoeraküavae regua jare mbaeti omoerakuavaevi. Metei tembiporu ikavigue jokuae tëtaïgua ñeemoeraküaa reta ara regua mbaraviki oyapovae (SEJ). Kuae editor SEJ pegua, Adan Gleen, oyapo kuae mbaravikiapo omeraküa vaëra ara ñeñeñokavi regua. SEJ omoeraküa jeta tupapire reta arakua regua jare documento reta ñeemombeua ara regua.

Climate Tracker omoerakua yemboe ñeemoeraküa iyapoa ratape, oyapo miarimoerakua cobertura madiatica regua, omee amogue yembori korepoti regua ñeemoeraküaa retape jare omoeraküa artículo reta, jokorañovi maemea regua opaete iviguasu rupi.

Yale Climate Connections omonoo tekoasa reta kerai rupi oyeapo miari reta jokuae ara reguavae jare kerai yandepuere ñañonokavivae, jare oime guinoi metei päu yemboyao jokuae cobertura ñeemoeraküa iyapoa reta regua. Guinoi cede jokuae programa miarimoerakua arayepoepi reguape Universidad Yale pegua.

Climate Commnication jaeko matei mbaravikiapoa científico jare moeraküa pegua jare mbaeti oipota omgana korepoti jae imbaeraiñovae EE.UU. oyapo tembiporu rata ikaviguae, omboyupavo mboromboe reta “jare omee meteiñavope ñeemoeraküaa reta guinoi vaëra jokuae ciencia tuicha rupi jeraküavae”.

Climate Central jaeko “metei ñomboati iyambaevae científico reta ikaviguevae imbae jare ñeemoeraküaa reta oyapo mbaravikiyembiekavae jare omoeraküa maemboavai reta ara regua oyepoepi oïvae jare keraiko guirokomegüa oÏ opaete rupivae.”

Jokuae Centro miarimombeua arayepoepi regua Universidad George Mason pegua oikuaka Climate Matters; “jaeko metei programa tembiporu rami omoerakua vaëra araregua ombori guinoi meteorólogo retavae jare ñeemoeraküaa reta omoeraküa vaëra maemboavai jare ñemoikavia reta ara regua jokuae oikoape, imambae pegua jare jaeñope, omae jokua taikueguaete kuatiañesiro cientificore”. Jaeramoñovi oyemoingue oï pipe tembiporu reta ara regua jare tekovekatu regua.

Jokuae kuatia ñesiro Reuters cietifico reta ikavigue ara regua opaete iviguasu rupi oïvae omoeraküa 2021 arasape. Oyapo vaëra, omopüa metei sistema oikua vaëra jare oiparavo vaëra 1.000 académico reta araregua kerai jokuae arakua oechakavae ndive.

Este artículo fue originalmente publicado en inglés

Comparte este artículo por: